U istoriji čovječanstva postoje mnoge misterije koje još uvek ostaju nerazjašnjene. Neke od tih misterija su otkrića, koja su nazvana “artefakti koji ne bi trebali da postoje”. Ovi predmeti, pronađeni na raznim mjestima širom svijeta, zbunjuju naučnike i istraživače. Oni ukazuju na nivo tehnološkog napretka koji ne odgovara vremenu kada su stvoreni.
Prema opšteprihvaćenom pogledu na istoriju, savremeni čovek se pojavio prije oko 200.000 godina, a njegovi drevni preci oko 6 miliona godina.
Međutim, nalazi „artefakata koji ne bi trebali da postoje“ dovode u sumnju ovu tradicionalnu hronologiju. Jedan od najpoznatijih artefakata pronađen je u 19. vijeku unutar velikog komada uglja.
Ovaj alat, nalik na dio iz bušilice, bio je uporediv po kvaliteti sa alatima iz 19. vijeka. Nalazi se u sloju uglja koji je nastao prije nekoliko stotina miliona godina.
Ovo otkriće šokiralo je naučnike. Kako je moguće da je napredna ljudska civilizacija već postojala stotinama miliona godina prije?
John Buchanan, koji je predstavio ovo otkriće na sastanku Društva antikvara Škotske 1852. godine, podijelio je svoja razmišljanja i sumnje.
Napomenuo je da je ugalj nastao mnogo prije pojave čovjeka na Zemlji, ali kako onda objasniti prisustvo ljudskog oruđa unutar ugljenog sloja prekrivenog ogromnom masom diluvijalnih naslaga i šljunka?
Ukratko, Buchanan je rekao da je ovaj željezni artefakt pronađen unutar sloja ugljena debelog oko 55 centimetara, koji je opet bio zakopan u sloju diluvija ili gline pomiješanog sa gromadama debelim nekih 2 metra.
Rekao je: “Potpuno se slažem s općenito prihvaćenim geološkim gledištem da je ugljen nastao davno prije nego što je čovjek došao na ovu planetu; ali zagonetka je kako se ovaj alat, koji je navodno djelo ljudskih ruku, našao u ugljenom sloju, prekrivenim teškom masom diluvija i gromada?”
Naučnici i antikvari koji su bili prisutni na sastanku ponudili su svoje verzije objašnjenja ove zagonetke.
Neki su vjerovali da je pronađeni alat dio slomljene bušilice korištene tokom prethodnih istraživanja uglja. Međutim, Buchananov detaljni izvještaj ne pokazuje da je drveni ugalj oko alata bio raspuknut ili razdvojen. Iz opisa proizilazi da je, kada je alat otkriven, bio potpuno zatvoren u ljusci uglja.
Ovo otkriće izazvalo je ne samo interesovanje naučnika, već i širok publicitet. Postalo je predmet rasprave u naučnim krugovima i privuklo je pažnju istoričara, arheologa i antropologa.
Predložene su različite teorije i hipoteze kako bi se objasnilo porijeklo „artefakata koji ne bi trebalo da postoje“.
Jedna od hipoteza glasi da su ovi artefakti možda bili ostavljeni od strane drevnih civilizacija koje su postojale mnogo prije civilizacija koje poznajemo.
To potvrđuju i nalazi artefakata koji ne odgovaraju tehnološkom razvoju poznatih drevnih civilizacija. Na primjer, u Africi su pronađena kamena oruđa koja su superiornija u performansama od alata korištenih u željeznom dobu.
Druga hipoteza sugeriše da bi ovi artefakti mogli biti rezultat vremenskih izobličenja ili prijenosa objekata u vremenu. Postoje i teorije o mogućnosti putovanja kroz vrijeme i prostor, a nalazi „artefakata koji ne bi trebali d postoje” mogu biti povezani s takvim fenomenima.
Unatoč činjenici da postoji mnogo hipoteza i teorija, još uvijek nema definitivnog odgovora na pitanje porijekla ovih misterioznih artefakata.
Ostaju nepoznata svjedočanstva o drevnim tehnološkim napretcima, koja izazivaju zbunjenost i interesovanje naučnika i istraživača.
Izvor: anomalien.com
Ako vam se svidio članak, podržite nas klikom na neku od reklama. Vama to znači malo, ali nama znači mnogo da bismo mogli pokriti troškove održavanja stranice i nastaviti sa objavljivanjem kvalitetnog sadržaja.
