Bljeskovi na nebu iznad Maroka nekoliko trenutaka prije nego što je razorni zemljotres pogodio zemlju i ubio hiljade, zabilježeni su na video snimcima društvenih mreža – slično neobjašnjivim svjetlima viđenim i tokom prethodnih velikih seizmičkih događaja. Ova bizarna pojava je vjerovatno fenomen poznat kao svjetla zemljotresa (EQL). Svjetla su primjećena ranije ove godine tokom masivnih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju, a 2017. godine iznad Meksika nakon snažnog zemljotresa jačine 7 stepeni.
Jedan video koji prikazuje bljeskove, snimila je nadzorna kamera kuće u marokanskom gradu Agadiru, kada se u petak dogodio razorni potres.
Na snimku se u blizini horizonta može vidjeti čudan bljesak plave svjetlosti.
Međutim, proučavanje ovih svjetala koja trepere na nebu nekoliko trenutaka prije zemljotresa je teško uglavnom zbog nepredvidljivosti potresa.
U mnogim prethodnim slučajevima prijavljivane su munje, loptaste kugle, kao i stalni sjaj u vezi sa zemljotresima, što je dovelo do toga da se fenomen nazove EQL.
Geolozi se također razlikuju u mišljenju o tome koji od ovih izvještaja predstavljaju čvrst dokaz za EQL.
Ali stručnjaci kažu da barem neki od ovih izvještaja uvjerljivo odgovaraju EQL-u, prema Geološkom zavodu SAD-a.
Fizičari imaju hipotezu za određenu klasu EQL-a uočenih u neposrednoj blizini rasjeda koji dovodi do velikih potresa.
U nekim slučajevima EQL-a, rekli su da je fenomen povezan sa električnim žicama koje se tresu na dalekovodima.
Japanski geolog Yutaka Yasui bio je prvi koji je pružio neke fotografske dokaze o ovom fenomenu, na kojima su 1973. godine prikazani sjajni crvenkasti i plavi oblaci na nebu tokom serije zemljotresa koji su pogodili grad Matsushiro 1965. i 1967. godine.
Međutim, u mnogim drugim slučajevima, i naučnici i skeptici sumnjaju da su ova viđenja povezana sa zemljotresima.
“Šta je zapravo istina, a šta proizvod njihove mašte, ne možemo stvarno reći”, rekao je seizmolog John Ebel s Bostonskog koledža za New York Times.
“U dijelu ovih prijavljenih viđenja, svjetla mogu nastati zbog kretanja tektonskih ploča”, rekao je geofizičar Friedemann Freund za Washington Post.
Pišući u studiji o ovom fenomenu iz 2014. godine, dr Freund i njegove kolege su primijetili da stijene pod stresom kao što su bazalti i gabro stijene – vrsta grubih, magmatskih stijena – mogu osloboditi naboj kada ih pokreću seizmički valovi.
Ova naelektrisanja mogu putovati prema površini, kombinovati se formirajući “stanje nalik plazmi” i stvarati električna pražnjenja u vazduhu, rekli su istraživači.
Istraživanje iz 2014. godine, objavljeno u časopisu Seismological Research Letters, procjenjuje da se svjetla javljaju u manje od 0,5 posto zemljotresa širom svijeta.
Rekli su da se takva svjetla najčešće primjećuju u Italiji, Grčkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Kini i Južnoj Americi, ali su također prijavljena u rijetkim prilikama u regijama koje su udaljene od Japana i Sjeverne Amerike.
Teorija kaže da kada potresi deformiraju električno vodljive stijene na Zemljinoj kori, električni naboji se mogu akumulirati na dijelu površine planete.
Na kraju, ova pražnjenja mogu privući nabijene čestice u gornjim slojevima atmosfere kako bi proizvele svjetlost iznad glave.
Ali, kako se Zemljina površina može koncentrisati i održati tako velike gustoće naboja u električno vodljivoj Zemlji ostaje uglavnom neobjašnjeno.
“To je jedna od onih upornih misterija koje se motaju okolo i nikada se ne otkriju”, rekla je fizičarka Karen Daniels za The Times.
Izvor: independent.co.uk
Foto naslovnice: chandlervid85 sa Freepik
