Jeste li se ikada zapitali da li Zemlja ima srce? Pa, ispostavilo se da naša planeta pulsira svakih 26 sekundi, a naučnici nemaju pojma zašto. Ovaj misteriozni fenomen seizmometri širom svijeta detektuju više od pola vijeka, ali njegovo porijeklo i značenje ostaju nepoznati.
Šta je mikroseizam?
Mikroseizam je slabi seizmički signal koji se može otkriti osjetljivim instrumentima. Za razliku od zemljotresa, koji su uzrokovani naglim pomicanjem tektonskih ploča, mikroseizmi nastaju kontinuiranim ili periodičnim izvorima, kao što su okeanski valovi, vjetar ili ljudska aktivnost.
Mikroseizmi mogu otkriti informacije o strukturi i dinamici Zemljine kore i plašta, kao i interakciju između atmosfere, okeana i kopna.
Zemljino pulsiranje je vrsta mikroseizma, koji ima vrlo pravilan obrazac i jednu lokaciju izvora. Prvi ga je otkrio ranih 1960-ih Jack Oliver, geolog na Univerzitetu Kolumbija, koji je primijetio čudnu “mrlju” na svojim seizmogramima svakih 26 sekundi.
Izvor pulsa se nalazio negdje u južnom ili ekvatorijalnom Atlantskom okeanu i bio je jači za vrijeme ljetnjih mjeseci na sjevernoj hemisferi.
Od tada su drugi istraživači potvrdili i poboljšali Oliverove nalaze, koristeći naprednije seizmometre i tehnike analize podataka.
2006. godine, tim koji je predvodio Mike Ritzwoller sa Univerziteta Kolorado, odredio je izvor pulsa na određenom mjestu u Gvinejskom zaljevu, kod zapadne obale Afrike, u blizini ostrva Sao Tome.
Šta uzrokuje da Zemlja pulsira?
Uprkos decenijama istraživanja, ne postoji konsenzus o tome šta uzrokuje da Zemlja emituje puls svakih 26 sekundi. Neki naučnici misle da je to povezano sa okeanskim talasima koji udaraju o epikontinentalni pojas u Gvinejskom zalivu.
Oblik i orijentacija ove podvodne pojave, mogli bi stvoriti rezonanciju koja proizvodi harmonijsku vibraciju u Zemljinoj kori.
Međutim, ova teorija ne objašnjava zašto je puls jači tokom određenih godišnjih doba, ili zašto se nije mijenjao tokom vremena uprkos varijacijama u nivou mora, obrascima talasa i klimi.
Štaviše, neki naučnici sumnjaju da bi samo okeanski talasi mogli da generišu tako snažan i konzistentan signal koji se može detektovati hiljadama kilometara daleko.
Drugo moguće objašnjenje je da je pulsiranje Zemlje uzrokovano vulkanskom aktivnošću u regiji. Gvinejski zaljev dom je lancu vulkanskih ostrva i podmorskih planina koje su dio Kamerunske vulkanske linije.
Jedan od ovih vulkana, koji se nalazi na ostrvu Sao Tome, nalazi se veoma blizu mesta na kome nastaje puls. Neki istraživači sugerišu da bi ovaj vulkan mogao periodično ispuštati plin ili magmu, stvarajući fluktuacije tlaka u kori koje rezultiraju seizmičkim valovima.
Ovu hipotezu podržava činjenica da postoji još jedan dobro poznati mikroseizam koji uzrokuje vulkan Mount Fuji u Japanu. Ovaj mikroseizam se javlja svakih 138 sekundi i povezan je s vulkanskom aktivnošću planine Fuji u Japanu.
Prvi put je zabilježen 1960. godine, ubrzo nakon velikog zemljotresa u blizini Čilea koji je izazvao niz erupcija na planini Fuji.
Međutim, ne proizvode svi vulkani mikroseizme i nisu svi mikroseizmi uzrokovani vulkanima. Veza između zemljinog pulsa svakih 26 sekundi i vulkana na ostrvu Sao Tome je još uvijek diskutabilna i zahtijeva više dokaza.
Nadalje, neki naučnici tvrde da vulkanska aktivnost ne bi proizvela tako pravilan i stabilan signal u tako dugom vremenskom periodu.
Misterija još traje
Zemljin puls je jedan od onih fascinantnih prirodnih fenomena koji izazivaju naše razumijevanje kako naša planeta funkcioniše. To može biti jednostavan fizički proces koji još nismo u potpunosti objasnili, ili može biti znak da se nešto složenije i dublje događa ispod naših nogu.
U svakom slučaju, ovaj fenomen nas podsjeća da još uvijek ima mnogo toga za otkriti o našem dinamičnom i tajanstvenom domu.
Izvor: discovermagazine.com
