Kraj jedne ere: 3I/ATLAS napušta Sunčev sistem

Enigmatični međuzvjezdani “uljez”, objekt službeno katalogiziran kao 3I/ATLAS, prošao je tačku svog najbližeg približavanja Zemlji i sada, nezaustavljivom brzinom, juri nazad ka hladnoj tami dubokog svemira.

Devetnaesti decembar ostat će zabilježen u astronomskim kalendarima kao ključni datum – dan kada je čovječanstvo imalo najbolju, a vjerovatno i posljednju priliku da baci detaljan pogled na ovog misterioznog posjetitelja.

Dok se objekt sada udaljava, ostavljajući za sobom Sunčev sistem, naučna zajednica ostaje podijeljena, a javnost fascinirana pitanjem koje lebdi u zraku: šta je, zapravo, upravo proletjelo pored nas?

Kraj jedne ere ili početak nove misterije?

Prolazak 3I/ATLAS-a pored naše planete označava simboličan kraj ere uzbuđenja koja je započela ranije ove godine, kada su teleskopi prvi put detektovali objekt koji se kreće putanjom i brzinom koje su nedvosmisleno ukazivale na to da ne potiče iz našeg “dvorišta”.

Za razliku od miliona asteroida i kometa koji kruže oko Sunca, ovaj objekt je došao iz drugog zvjezdanog sistema, donoseći sa sobom tajne galaksije.

Za astronome, 19. decembar bio je “Dan D”.

Opservatorije širom svijeta, kao i svemirski teleskopi, bili su usmjereni prema koordinatama 3I/ATLAS-a, u nadi da će u trenutku najveće blizine prikupiti fotografije visoke rezolucije i spektralne podatke koji bi mogli odgonetnuti njegov hemijski sastav.

Kamen ili mašina?

Međutim, ono što ovaj događaj čini pravom medijskom i naučnom senzacijom nije samo njegovo međuzvjezdano porijeklo, već žestoka debata o njegovoj prirodi.

Zvanični stav vodećih agencija, poput američke NASA-e, ostao je konzervativan i prizeman.

Njihovi stručnjaci dugo održavaju stav da je 3I/ATLAS najvjerovatnije kometa – doduše, neobična kometa koja je izgubila većinu svog plina i prašine tokom dugog putovanja kroz međuzvjezdani vakuum.

S druge strane, nasuprot službenom narativu stoji provokativna i maštovita hipoteza koju predvode naučnici poput profesora Avija Loeba sa Univerziteta Harvard.

Loeb, koji je već uzburkao javnost sličnim tvrdnjama o prvom međuzvjezdanom posjetiocu ‘Oumuamui, održava živom ideju da 3I/ATLAS možda nije prirodna tvorevina.

Argumenti za ovu “vještačku” teoriju nisu zanemarivi.

Pristalice ideje o vanzemaljskoj tehnologiji ukazuju na niz navodnih anomalija koje prkose standardnim modelima kometa.

Među njima se ističu neobjašnjiva ubrzanja objekta koja se ne mogu pripisati gravitacionim uticajima Sunca ili planeta (tzv. negravitaciono ubrzanje), kao i neobičnosti u njegovoj rotaciji, sjaju i samoj trajektoriji leta.

Ako je riječ o kometi, gdje je rep?

Ako je asteroid, zašto ubrzava?

Ova pitanja ostaju gorivo za spekulacije da bi se moglo raditi o sondi ili napuštenoj tehnologiji neke druge civilizacije.

Pogled u budućnost

Iako je fizička posjeta 3I/ATLAS-a našem svijetu završena, naučni rad tek počinje. Podaci prikupljeni tokom ovog bliskog susreta analizirat će se mjesecima, pa čak i godinama.

Naučnici se nadaju da će novi snimci napokon rasvijetliti enigme koje okružuju sastav i strukturu ovog tijela.

Da li će ti podaci potvrditi teoriju o “prljavoj grudvi snijega” ili će pružiti još municije onima koji vjeruju da nismo sami u svemiru, ostaje da se vidi.

Foto naslovnice:  NASA/ESA et al.