Da li vrijeme teče samo naprijed ili je ono mnogo složenije nego što mislimo? Prema novoj teoriji koju predlaže profesor Gunther Kletetschka sa Univerziteta Alaska Fairbanks, vrijeme možda nije jednodimenzionalno kako nas je fizika do sada učila – nego ima čak tri dimenzije.
Ako bi se ova hipoteza pokazala tačnom, svemir koji poznajemo mogao bi izgledati potpuno drugačije.
“Vrijeme, a ne prostor, čini temeljnu strukturu stvarnosti,” kaže Kletetschka. “Zamislite da je vrijeme platno na kojem je naslikana slika, a prostor je samo boja na toj slici. Do sada smo vjerovali suprotno.”
Kletetschkina teorija direktno je suprotstavljena standardnom modelu fizike, koji svemir opisuje kao trodimenzionalni prostor (x, y, z) kroz koji se krećemo u jednom vremenskom pravcu (t).
Ovaj pristup, iako uspješan u mnogim aspektima, nikada nije uspio potpuno spojiti kvantnu mehaniku sa gravitacijom, što ostaje “sveti gral” moderne fizike.
“Fizika se već decenijama suočava sa paradoksima koje ne može razriješiti,” kaže Kletetschka.
“Možda je problem u samim temeljima – možda nismo dobro razumjeli šta vrijeme zapravo jeste.”
On dodaje da su raniji pokušaji uvođenja više vremenskih dimenzija bili čisto teorijski: matematički zanimljivi, ali bez dodira sa stvarnim svijetom.
“Moja teorija se razlikuje jer predlaže konkretne eksperimentalne puteve kako bi se ove dimenzije mogle detektovati,” ističe.
Jedan od najfascinantnijih aspekata Kletetschkine teorije jeste da se pomoću nje mogu izračunati mase osnovnih čestica – poput elektrona, muona i top kvarka – sa nevjerovatnom preciznošću.
“Kada sam primijenio teoriju na masu top kvarka, dobio sam 173,2 GeV što se gotovo savršeno poklapa sa vrijednostima koje su izmjerene u CERN-u,” kaže on. “Takva podudarnost ne može biti slučajna.”
Top kvark je posebno važan jer ima ključnu ulogu u stabilnosti svemira. I najmanja promjena njegove mase može imati dalekosežne posljedice, uključujući i pitanje hoće li svemir jednog dana kolapsirati.
“Ova teorija je možda prvi pravi pokušaj da se masa čestica objasni kao posljedica geometrije vremena, a ne kao proizvoljan broj,” kaže dr. Helena Vasquez, fizičarka sa Univerziteta u Barceloni koja nije povezana s istraživanjem.
Ali, uprkos uzbuđenju koje je izazvala Kletetschkina teorija, mnogi stručnjaci pozivaju na oprez.
Rad je objavljen u manje poznatom časopisu Reports in Advances of Physical Sciences, a ne u vodećim publikacijama poput Nature ili Physical Review Letters.
“Svaka nova ideja mora izdržati ozbiljno testiranje,” kaže fizičarka dr. Lena Roth sa Univerziteta u Hamburgu. “Ali ako ova teorija prođe te testove, mogla bi otvoriti vrata novoj fazi fizike.”
Ako se Kletetschkina vizija pokaže tačnom, mogli bismo živjeti u svemiru gdje je prostor tek refleksija mnogo dublje i složenije vremenske strukture.
Ili kako on sam kaže: “Vrijeme možda nije nešto kroz što prolazimo. Možda smo mi ono što se dešava unutar vremena.”
Izvor: Phys.org
