Zemlja bi možda mogla biti najveličanstvenije mjesto u svemiru, mjesto gdje život slika platno prekrasnim bojama. Ali, ne možemo da se ne zapitamo je li naša planeta zaista jedinstvena i jesmo li sami u ovom postojanju.
Egzoplaneta Kepler-452 b, o kojoj ćemo pisati u ovom tekstu, možda krije neke odgovore na ova pitanja.
Dobrodošli na Kepler-452 b
Otkrivena 23. jula 2015. godine od strane NASA-e, ovo je prva planeta približne veličine kao Zemlja za koju je otkriveno da orbitira u naseljivoj zoni zvijezde slične našem Suncu.
Nekada označena kao Zemlja 2.0, Kepler-452 b je super-egzoplaneta je od našeg Sunčevog sistema udaljena oko 1.400 svjetlosnih godina.
Čak i sa našim najbržim svemirskim brodovima, trebalo bi nam desetine miliona godina da stignemo do ove egzoplanete.
To je, mora se priznati, ponižavajuća pomisao.
Ali, to nas ne spriječava da uz pomoć naše mašte putujemo čak brže i od brzine svjetlosti i za tren oka dosegnemo taj daleki svijet.
Zemlja 2.0
Prva stvar koju bi primjetili bila bi da ova egzoplaneta nevjerovatno podsjeća na Zemlju, prekrivena plavim okeanima, morima i jezerima.
To je zbog toga što Kepler-452 b kruži oko svoje zvijezde domaćina na takvoj udaljenosti da je postojanje tekuće vode na površini sasvim normalna stvar.
To ovu egzoplanetu čini jednim od najperspektivnijih kandidata za postojanje života među svim poznatim egzoplanetama koje su dosad otkrivene.
Osim toga, Kepler-452 b ne samo da leži unutar naseljive zone, nego i obiđe svoju zvijezdu za 385 dana, što je nešto duže od naše godine.
Ima promjer 1,6 puta veći od Zemlje i pet puta približno veću masu. To sugeriše da se vjerovatno radi o stjenovitoj planeti sa aktivnim vulkanima, impozantnim planinama, prostranim ravnicama i sa gustom atmosferom, što stvara raznoliku i potencijalno dinamičnu površinu.
Sa pravim uvjetima i odgovarajućim hemijskim elementima, ova planeta ima potencijal da bude prekrivena neobičnim i nepoznatim životom.
Za zvijezdu oko koje kruži Kepler-452, procjenjuje se da 1,5 milijardi godina starija od Sunca, pa ako je život nekako uspio da evoluira ovdje, onda bi mogao biti više od milijardu godina ispred nas.
Iz tog razloga su ovoj egzoplaneti astronomi dali nadimak Coruscant, po planeti iz Ratova zvijezda čija je površina prekrivena samo jednim, visokotehnološkim gradom.
Pakao ili plavi raj?
Ako bismo nekada u budućnosti imali sposobnost istraživanja vanzemaljskih civilizacija, ova planeta bi bila prilično izazovna. Zbog gravitacije koja je oko dva puta veća od Zemljine, kretanje po po njenoj površini bi bilo dvostruko teže.
Ipak, prava priroda okruženja koje vlada na Kepleru-452 b ostaje obavijena misterijom. Iako kruži oko zvijezde slične našem Suncu i dijeli mnoge sličnosti sa Zemljom, ova planeta bi mogla više ličiti na pakao nego na plavi raj.
Kepler-452 b prima 10% više energije od svoje zvijezde i ako ima atmosferu, to bi moglo izazvati nekontrolisani efekat staklene bašte, sličan onome koji vidimo danas na Veneri.
Tako da se poslije ovog hipotetičkog putovanja moramo zapitati je li naša planeta jedina sposobna da podrži život, sa inteligentim bićima koja pokušavaju shvatiti čuda svemira? Možda.
Ipak, svemir je ogromno prostranstvo i vjerujemo da postoje mnoge planete na kojima se razvio život, čekajući da budu otkrivene.
Foto naslovnice: Freepik
