U atmosferi ispunjenoj napetošću i iščekivanjem, dvostranački odbor Zastupničkog doma američkog Kongresa u utorak je održao saslušanje koje bi moglo predstavljati prekretnicu u dugogodišnjoj debati o neidentifikovanim anomalnim fenomenima (UAP), poznatijim kao NLO-i.
Saslušanje, usmjereno na povećanje transparentnosti vlade, obilježeno je objavom do sada neviđenog video snimka i potresnim svjedočenjima vojnih zviždača i istraživača koji su desetljećima pratili ovu temu.
Centralni trenutak dogodio se kada je zastupnik Eric Burleson predstavio snimak koji je, kako je naveo, nastao u oktobru 2024. godine iznad obale Jemena.
Snimak, zabilježen s drona MQ-9 Reaper, prikazuje neidentifikovani objekt koji se kreće na način koji prkosi poznatim zakonima aerodinamike.
Vrhunac snimka, koji je izazvao tišinu u dvorani, bio je trenutak kada je na objekt ispaljena raketa Hellfire.
George Knapp, proslavljeni istraživački novinar sa Las Vegaške televizije KLAS-TV i jedan od ključnih svjedoka, prokomentarisao je prizor riječima:
“To je projektil Hellfire koji udara direktno u taj NLO, a on se jednostavno odbio.”
Ovaj dramatični dokaz dao je težinu zahtjevima odbora, čiji članovi, poput zastupnika Tima Burchetta, ne kriju frustraciju.
“Vlada posjeduje nešto i dužni su nam to predati,” izjavio je Burchett, sažimajući duh cijelog saslušanja.
George Knapp, čiji je rad na ovoj temi započeo kasnih 1980-ih, posvjedočio je o sistematskom zataškavanju koje traje još od 1940-ih.
“Ono što me je privuklo bio je papirnati trag,” rekao je Knapp, aludirajući na dokumente dobivene putem Zakona o slobodi informisanja (FOIA).
“Dokumenti vojnih i obavještajnih zvaničnika – iza zatvorenih vrata – priznaju da su ove stvari stvarne. Nisu izmišljotina.”
Njegove riječi potkrijepila su svjedočenja onih koji su se sa fenomenom susreli iz prve ruke.
Viši podoficir američke mornarice, Alexandro Wiggins, opisao je svoj bliski susret 15. februara 2023. godine na brodu USS Jackson kod obale Južne Kalifornije.
“Ono što sam promatrao i što je naša posada snimila nije bilo u skladu s konvencionalnim letjelicama,” izjavio je Wiggins, opisujući sada već poznati “Tic Tac” UAP.
“Samosvjetleći objekt oblika Tic Taca izronio je iz okeana prije nego što se povezao s tri druga slična objekta. Četiri objekta su zatim nestala istovremeno, uz visoko sinkronizirano, trenutno ubrzanje.”
Jeffrey Nuccetelli, bivši patrolni oficir američkih vazdušnih snaga, podijelio je svoje iskustvo iz baze Vandenberg, gdje je svjedočio prelijetanju trokutaste letjelice.
Njegov motiv za istupanje je, kako kaže, želja da se “prekine tišina” i ukloni stigma koja sprječava druge svjedoke da govore.
“Američki narod ima i pravo i odgovornost znati istinu o neidentifikovanim vazdušnim fenomenima. Ta istina ostaje skrivena,” poručio je odboru.
Najviše zabrinutosti izazvalo je svjedočenje veterana zračnih snaga Dillona Borlanda, koji je opisao teške posljedice nakon što je prijavio viđenje trokutaste letjelice duge preko 30 metara u blizini vazdušne baze Langley u Virginiji.
“Odmazda s kojom sam se suočio i reakcija prema pojedincima koji su radili na ovim programima uvjerili su me da u martu 2023. postanem zviždač,” rekao je Borland, ističući kulturu straha koja guši prijavljivanje ovakvih incidenata.
Predsjedavajuća odbora, zastupnica Anna Paulina Luna, naglasila je sistemski otpor s kojim se Kongres suočava.
“Velika prepreka istrazi ovog odbora o UAP-ima bio je nedostatak saradnje i transparentnosti od strane Ministarstva odbrane (DOD) i obavještajne zajednice.”
Dodala je kako su Kongresu “posljednjih mjeseci predstavljeni dokazi koji ukazuju na tehnologije koje su, prema našim saznanjima, izvan naših trenutnih sposobnosti.”
Knapp je ukazao i na pravnu sivu zonu koja omogućava skrivanje informacija: privatne kompanije s kojima vlada sklapa ugovore, poput Lockheed Martina, nisu obveznice Zakona o slobodi informisanja.
To znači da se potencijalno ključni dokazi i materijali nalaze izvan dohvata javnosti i Kongresa.
Saslušanje je zaključeno snažnim apelom na odgovornost i otvorenost. Ne radi se više o teorijama zavjere ili anegdotskim pričama, već o pitanjima nacionalne sigurnosti, tehnološkog pariteta i fundamentalnog prava građana na informisanje.
Kako je Knapp sažeo: “Ovdje se ne radi o poticanju spekulacija. Radi se o postavljanju pitanja koja svaki Amerikanac ima pravo postaviti. Što znamo, što ne znamo, i zašto smo u slobodnom društvu voljni prihvatiti da nam se govori tako malo?”