Postoji li život u oblacima Venere?

U ne tako dalekoj budućnosti, jedno od najvećih pitanja moderne astronomije moglo bi dobiti svoj odgovor – da li u oblacima Venere postoji život? Britanski naučnici, predvođeni timom sa Univerziteta Cardiff, spremaju se da pošalju sondu koja će istražiti tajanstvenu hemiju atmosfere najbližeg Zemljinog susjeda.

Površina Venere je pakleno neprijateljska. Temperature dostižu i do 450°C, pritisak je dovoljan da zdrobi metal, a atmosfera je zasićena ugljen-dioksidom i sumpornom kiselinom.

Međutim, na visini od oko 50 kilometara, uslovi postaju iznenađujuće “zemaljski”. Tamo temperature variraju između 30 i 70 stepeni Celzijusa, što je dovoljno umjereno da bi se otvorila mogućnost za nešto nevjerovatno: mikroskopski život.

“Naši najnoviji podaci pokazuju dodatne tragove prisustva amonijaka u oblacima Venere, u slojevima koji su potencijalno nastanjivi,” izjavila je astronomkinja Jane Greaves iz Cardiffa.

“Ne postoje poznati hemijski procesi koji bi mogli objasniti nastanak amonijaka ili fosfina, tako da je jedini način da to saznamo jeste da odemo tamo.”

I upravo to planiraju da učine.

Misija pod nazivom VERVE (Venus Explorer for Reduced Vapours in the Environment) planirana je za 2031. godinu, a realizirat će se u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA).

Mali satelit tipa CubeSat odvojit će se od većeg orbitera EnVision i krenuti pravo ka gustim, neprozirnim oblacima Venere.

Njegov zadatak će biti detekcija i kartografisanje misterioznih gasova, prvenstveno fosfina i amonijaka, koji bi mogli ukazivati na biološku aktivnost.

Misterija fosfina na Veneri započela je još 2020. godine, kada je prvi put zabilježeno njegovo prisustvo u atmosferi.

No, kasniji pokušaji potvrde bili su neuvjerljivi. Sve dok tim JCMT–Venus nije otkrio zanimljiv obrazac – fosfin se pojavljuje samo noću, jer ga sunčeva svjetlost brzo razgrađuje.

Osim toga, koncentracije ovog gasa variraju, dodatno produbljujući misteriju.

Nedavna otkrića amonijaka još su više zagrijala raspravu u naučnim krugovima.

Oba gasa se na Zemlji povezuju sa biološkim procesima, a trenutno ne postoji poznata abiotička hemija na Veneri koja bi ih mogla objasniti.

Iako neki naučnici tvrde da je moguće da su gasovi proizvod geoloških ili hemijskih procesa, većina priznaje da jednostavno nemamo dovoljno podataka.

“Ako to nije život, onda imamo mnogo nove fizike koju moramo otkriti”, šaljivo je rekao jedan od istraživača.

VERVE bi mogao donijeti ključne podatke koji će rasvijetliti ovu naučnu enigmu.

Da li je moguće da u oblacima Venere lebde mikroorganizmi slični onima koje nalazimo u ekstremnim uslovima na Zemlji, skrivajući se u dubokim okeanskim termalnim izvorima ili u kiseloj atmosferi?

Ako odgovor bude potvrdan, biće to otkriće koje mijenja sve – ne samo našu predstavu o Veneri, nego i o tome gdje i kako bi život mogao nastati u svemiru.

Ako ne, onda ćemo se suočiti s još većom misterijom: nepoznatim hemijskim procesima na jednoj od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.

U svakom slučaju, jedno je sigurno – Venera i dalje čuva svoje tajne, a čovječanstvo je odlučno da ih otkrije.

Izvor: Royal Astronomical Society