Postoji li Bog? Mnogi ateisti bi vam odgovorili da nema razloga vjerovati u Boga, jer sve možemo objasniti pomoću nauke. Da, tačno je da pomoću nauke danas možemo objasniti mnoge stvari, ali i ona ima granice, posebno kada je koristimo da bismo razumjeli nešto što postoji izvan prirodnog svijeta.
Sa druge strane, oni koji vjeruju u Boga opisali bi ga kao sveznajućeg i natprirodnog, koji je svugdje prisutan i sve zna.
Sigurno se pitate kakve veze imaju matematika i Bog? To je upravo ono o čemu ćemo pisati u narednim redovima.
Matematika postoji samo u umu
Prvo što trebamo razumjeti je da matematiku ne možemo vidjeti, niti je percipirati sa naših pet fizičkih čula – matematika postoji samo u umu.
Matematika je univerzalni jezik, kojim možemo objasniti sve – od jednostavnog brojanja, kretanja planeta, pa čak i mikrosvijeta na atomskom nivou.
Pitanja koja se ovdje neminovno nameću su: Ako matematika postoji samo u našim umovima, odakle dolazi i kako može da da objasni prirodni svijet?
Postoje samo dva potencijalna odgovora:
- Mi smo je izmislili da bismo objasnili ono sa čim se susrećemo u prirodnom svijetu – porijeklo matematike je prirodno
- Matematika je oduvijek postojala, od početka vremena i upravlja Univerzumom, a mi smo je jednostavno otkrili – porijeklo matematike je natprirodno
Ono što ide u korist druge pretpostavke, da je porijeklo matematike natprirodno, je činjenica da matematika sadrži beskrajno mnogo informacija.
Broj π (broj pi) i univerzalnost matematike
Jedan od dokaza natprirodnog porijekla matematike je broj π (pi=3.14), koji ima beskrajno mnogo decimala. Čak ni najmoćniji super-računari na svijetu ne mogu do kraja izračunati ovu matematičku konstantu, jer su njeni decimalni brojevi beskonačni.
Da su ljudi izmislili matematiku, onda bi broj π mogao biti bilo koji drugi broj, ali to je nemoguće, jer znamo da bi to bilo netačno.
Ako bismo koristili brojeve kao kod za slova, matematika sadrži svaku moguću kombinaciju slova. To bi značilo da svaka knjiga koja je ikada napisana, već negdje postoji kodirana matematičkim jezikom.
Možemo razmišljati još i dalje. Ako bismo koristili brojeve da opišemo čestice i njihove lokacije, onda negdje postoji tačna kopija našeg Univerzuma u obliku matematičkog koda.
Matematika je sama po sebi dokaz da je produkt inteligentnog stvaralaštva. To ćemo bolje razumjeti u sljedećem primjeru.
Mandelbrotov skup
Mandelbrotov skup je kompleksni matematički skup koji se stvara pomoću jednostavne matematičke jednačine. Ova jednačina se primjenjuje na svaku tačku u kompleksnoj ravni, a rezultat određuje ponašanje te tačke.
Ako se tačka ponaša normalno, ostaje unutar određenih granica. Međutim, ako tačka pokazuje određeni oblik ponašanja, ona može biti dio Mandelbrotovog skupa.
Mandelbrotov skup možete neograničeno povećavati, čak i do najmanjih detalja, i uvijek ćete dobiti nove stvari. Zbog beskrajne složenosti i beskrajnih informacija u ovom jednom obliku, pronaći ćete možda i stvari koje nijedno ljudsko oko nije vidjelo.
Ovaj oblik je tako zastrašujući, a nismo ga izmislili nego otkrili sasvim slučajno – ali, ne u našem Univerzumu.
Zbog svoje beskrajne složenosti, on se prostire i izvan našeg Univerzuma, ali odakle je došao?
Sveznajući i svemogući Um
Sljedeći zdravu logiku, odgovor bi bio da je ovaj skup neko stvorio/dizajnirao. Ali ko ili šta, sa obzirom da smo napisali da matematika postoji samo u umu.
Dakle, izvor matematike također mora biti neki oblik Uma. Sa obzirom na to da matematika sadrži beskrajne informacije, taj Um mora biti sveznajući.
Budući da matematika upravlja Univerzumom, taj Um posjeduje neograničenu moć.
I da, upravo smo opisali Boga.
Dizajner matematike, može biti samo Bog, jer ona je iznad vremena, prostora i ograničenja.
Matematika je univerzalni jezik koji objašnjava složenosti prirodnog svijeta, otvara vrata razmišljanju o postojanju više inteligencije ili nadnaravnog bića.
Duboka povezanost između matematike, koja postoji samo u ljudskom umu, i preciznosti kojom opisuje realnost, sugeriše na postojanje sveznajućeg i natprirodnog entiteta – Boga.
Stoga, matematika ne samo da nam pomaže da bolje razumijemo svijet oko nas, već nas i potiče na razmišljanje o dubljim dimenzijama stvarnosti koje nadmašuju granice naših fizičkih osjetila.
Kako je jednom rekao veliki naučnik Galileo: “Matematika je jezik kojim je Bog napisao Univerzum”
Foto naslovnice: Freepik
