Na internetu možemo pronaći mnoštvo videa o tome kako djeca mlađa od 5 godina ili kućni ljubimci oduševljeno gledaju tamo gdje se ništa ne događa – a to može potrajati.
Na primjer, trogodišnji dječak sa Novog Zelanda posmatrao je ugao sobe gdje nije bilo ničega više od dva sata. Apsolutno ničega, samo obični ugao, kojih ima mnogo u nenamještenom stanu.
Neki parapsiholozi u zapadnim zemljama vjeruju da djeca mlađa od 5 godina doživljavaju svijet na svoj način. Ona mogu da vide stvari koje odrasli ne mogu.
Postoje čak i veoma hrabre hipoteze da mala djeca osjećaju i vide entitete iz zagrobnog života ili drugih svjetova. Naravno, ova teorija ima problema sa bazom dokaza.
Pored raznih (ne veoma uvjerljivih) eksperimenata sa elektromagnetnim poljem, nema pravih i uvjerljivih argumenata koji idu u prilog ovoj verziji.
Jedan zanimljiv eksperiment izveden je 2005. godine. Istraživači su odabrali dvadesetoro djece uzrasta od 3 do 5 godina.
Odvedeni su u vrtić napušten prije nekoliko decenija, gdje je svojevremeno izbio stravičan požar koji je odnio živote 33 mališana i dvoje odraslih.
Nakon pola sata grupne šetnje oko zgrade, ispitanici su vraćeni u učionicu, gdje su im podijeljene olovke i dat im je zadatak da nacrtaju ono što vide.
18 od 20 djece, osim zastrašujućih zidova i namještaja, nacrtalo je male tamne siluete. Kada su ih pitali šta crteži predstavljaju, klinci su odgovorili da su vidjeli prozirnu djecu koja su ih posmatrala iza uglova, namještaja i brzo se sakrila.
Ovaj eksperiment se ne može smatrati stopostotnim dokazom teorije da djeca mogu osjetiti prisustvo drugih entiteta, ali ima nešto u tome.
Sveobuhvatno proučavanje strukture ljudskog mozga u ranim fazama života pokazuje da se on postepeno razvija, a u nekim trenucima života (od 0 do 5-6 godina) percepcija vanjskog svijeta je vrlo različita od one koja se javlja u kasnijim periodima odrastanja.
Inače, ovu verziju potvrđuju ne samo neurofiziolozi, već i zoolozi.
Ispostavilo se da su i životinje u stanju da percipiraju svijet kao djeca. Na primjer, nakon smrti vlasnika, psi i mačke osjećaju njegovo prisustvo u blizini i do šest mjeseci.
Ne govorimo o tome da vide duhove, najvjerovatnije se radi o empatijskoj vezi. Iako se ne može definitivno odbaciti pretpostavka da pripitomljene životinje vide onostrane entitete.
Jedan zanimljiv eksperiment izveden je u Francuskoj 2009. godine. Dovedene su tri divlje lisice i tri domaća psa. Prevezeni su na bolničko odeljenje intenzivne njege, gde skoro svakodnevno neko umire.
Teoretski, ovo je mjesto gdje može biti akumulacija tamnih entiteta. Divlje životinje su se ponašale iznenađujuće mirno i reagovale samo na pokrete ljudi, zvukove, možda čak i strah.
Kućni ljubimci su, međutim, neprestano cvilili, pokušavali da se sakriju u ćošak i pokrivali oči šapama u doslovnom smislu te riječi.
Istraživači su ovakvo ponašanje pripisali činjenici da divlje životinje reaguju samo na fizičke manifestacije stvarnosti, dok su kućni ljubimci uzgojeni u zatočeništvu bili vrlo osjetljivi na prisustvo drugih, prolaznih entiteta.
Jesu li duhovi stvarni? Zavisi…
Sadašnja nauka ne može dokazati da postoje duhovi koji hodaju kroz zidove ili vrište ispod podnih dasaka.
Međutim, naša sablasna viđenja su se sigurno osjećala stvarnim. Ljudi su uočavali duhove otkad smo mi tu, i donekle možemo objasniti zašto.
“Djeca su podložnija viđenjima duhova jer imaju mnogo veći osjećaj svijesti nego većina odraslih”, objasnila je Intuitivna iscjeliteljica dr. Kim Peirano.
“To ih ostavlja podložnima da primijete energije i događaje koji prolaze neprimjećeno kod većine. Često imamo pogrešno vjerovanje da naša djeca nisu svjesna onoga što se događa oko njih. Međutim, to nije istina.”
Foto naslovnice: anomalien.com
Prevedeno uz dozvolu sa: anomalien.com
