Kada proučavamo nauku, ponekad se susretnemo sa nečim što se naziva paradoks. Ova pojam potiče iz grčke riječi παράδοξον (parádoxon), gdje παρά znači “pored”, “izvan” ili “suprotno”, a δόξα se prevodi kao “mišljenje”, “vjerovanje” ili “očekivanje”.
Zajedno, παράδοξον doslovno znači “suprotno očekivanju” ili “neobično mišljenje”.
Paradoksi ponekad mogu izgledati uzbudljivo, ali su ujedno i veoma zbunjujući. Prisjetimo se samo filmova kao što su Matriks, Predestination ili možda Netflixove serije Dark.
To nas tjera da preispitamo svoja uvjerenja, stavove i opće razumijevanje stvarnosti, jer su možda pogrešni.
Šta ako izbori koje donosimo, zapravo nisu uopšte naši?
Šta ako je ovaj život koji živimo, zapravo, obični san?
Ili šta ako smo jednostavno zaglavili u vremenskoj petlji?
Tok vremena
Da bismo bolje razumjeli ono što slijedi u nastavku teksta, krenimo od samih osnova, a to je tok vremena.
Prema našem trenutnom razumijevanju, to je kontinuirani slijed događaja iz prošlosti koji uzrokuju događaje u sadašnjosti i koji će utjecati na događaje u budućnosti.
Prema tome, vrijeme uvijek “teče” pravolinijski u jednom smjeru, a budućnost u potpunosti zavisi od događaja iz prošlosti ili sadašnjosti.
Ali, je li baš to tako?
Pokušajmo sada malo zaroniti u svijet mašte i zamislimo jednog dječaka po imenu Albert, koji je veliki zaljubljenik u fiziku.
Oduvijek je želio upoznati svog idola Alberta Einsteina, te je nekako zajedno sa najvećim umovima svijeta, uspio napraviti vremeplov.
Jedne noći taj se dječak krišom ušunja u laboratoriju kako bi se uz pomoć te vremenske mašine vratio u prošlost i konačno upoznao Alberta Einsteina.
Putovanje u prošlost je prošlo uspješno i dječak posjećuje Einstenov komšiluk, kako bi se raspitao o njemu.
Ali, shvata nešto nevjerovatno – Albert Einstein nikada nije postojao u tom naselju!
Čak, niko nikada nije čuo za nekoga ko se zove “Albert Einstein”.
Dječak se isprva osjeća malo čudno i ne zna šta se događa, ali srećom sjeti se nečega briljantnog.
Sa sobom nosi bilježnicu koja sadrži sve Einstenove teorije i jednačine.
Budući da je zaglavljen u tom svijetu, on prepisuje bilježnicu u ime Alberta Einsteina – idola koji mu je bio inspiracija cijelog života.
Zatim, neki naučnici pronađu njegove zapise i budu jako zaintrigirani teorijama koje se nalaze unutra. Tokom vremena, te teorije postaju senzacija i na kraju osvajaju svijet.
On postaje slavan i na kraju konačno shvata da je on zapravo oduvijek bio “Albert Einstein”.
Kako je to moguće?
Bez Einsteina, Albert uopće ne bi mogao postati naučnik. Ali bez njega, Albert Einstein nikad ne bi postojao.
I ovo je suština ovog članka. To je paradoks koji je suprotan našem uvriježenom razumijevanju vremena.
Događaj A u prošlosti, uzrokuje događaj B u sadašnjosti, koji uzrokoje događaj C u budućnosti.
Međutim, u ovom slučaju, događaj C uzrokuje događaj A u prošlosti, što znači da to ne odgovara linearnoj definiciji vremena.
Mora se priznati da putovanje kroz vrijeme može biti veoma uznemirujuće i čak kratki skokovi u prošlost mogu biti veoma neugodni.
Slobodna volja
Putovanje u prošlost omogućilo bi uzročne petlje koje uključuju događaje, informacije ili ljude i objekte i čini se da te petlje nastaju niotkuda.
To je suštinski problem bootstrap paradoksa.
Ideja o objektima ili informacijama koji postoje sami od sebe, vrlo često se smatra paradoksalnom.
Ali, to nije sve – bootstrap paradoks također narušava zakon ili načelo slobodne volje.
Da li zaista imamo izbor da napravimo vremeplov ili nam je to prvobitno usađeno?
Najraširenija ideja kojom se pokušava ovo objasniti je teorija multiverzuma, koja kaže:
“Kada putnik kroz vrijeme koristi vremeplov, on se ne vraća u prošlost. Umjesto toga, on putuje u drugi multiverzum, što mu daje slobodu djelovanja u tom multiverzumu”.
Dakle, da li imamo izbor ili su neke stvari jednostavno neizbježne? To je nešto o čemu zaista vrijedi razmisliti.
Entropija
Vi, koji možda ne znate pravo značenje pojma entropija, radi se o mjeri nereda ili haosa u nekom sistemu.
U prirodi, stvari prirodno teže ka većoj neuređenosti – na primjer, led se topi u vodu jer je tečnost neuređenija od čvrstog stanja.
Jednostavno rečeno, entropija je način da se objasni zašto se stvari vremenom “raspadaju” ili postaju manje organizovane.
Sad kada znate šta je to entropija, mora da se pitate kakve to veze ima sa putovanjem kroz vrijeme?
Pa, još jedan problem koji predstavlja paradoks povratne petlje jeste taj što narušava drugi zakon termodinamike:
“Entropija sistema će ostati konstantna ili će rasti.”
Dakle, objekt koji se koristi u vremeskoj petlji će se vremenom istrošiti. Pretpostavimo da se entropija mijenja dok se vraćamo unazad u vremenu i tako objekt vraća na svoju prvobitnu entropiju.
Međutim, ta entropija nema jasno stanje, jer nema jasno porijeklo i ovo na neki način stvara nove probleme.
Paradoksi poput bootstrap paradoksa i paradoksa djeda, naveli su mnoge naučnike, poput Briana Coxa i Stephena Hawkinga, da vjeruju da je putovanje kroz vrijeme nemoguće.
Hawking je to vrlo jasno objasnio u svojim knjigama, vjerujujući da mora postojati zakon prirode koji spriječava putovanje u prošlost.
Putovanje u budućnost je naravno moguće, čak i satovi u svemiru to rade. Ali, u putovanje u prošlost ne može biti moguće. To bi jednostavno išlo protiv zakona prirode, što bi narušilo sve zakone fizike.
Ali, to je samo mišljenje nekih ljudi, bez obzira koliko njihov naučni autoritet u svijetu bio velik. Vi koji upravo čitate ovaj članak, ne morate se složiti sa ovim, zar ne?
Vrijeme je vrlo čudan fenomen i iako (za sada) nema definitivnih dokaza da može teći unatrag, to ne znači da ga u potpunosti razumijemo.
Zaključak
Paradoksi poput bootstrap paradoksa ili paradoksa djeda izazivaju našu percepciju vremena, slobodne volje i prirodnih zakona.
Iako vrijeme intuitivno doživljavamo kao linearan tok događaja iz prošlosti u budućnost, koncepti poput putovanja kroz vrijeme unose složenost i otvaraju pitanja o uzročnosti i determiniranosti.
Paradoksi ukazuju na to da naš razum o vremenu možda nije potpun, a teorije poput multiverzuma nude potencijalna rješenja za ovakve nelogičnosti.
Međutim, fundamentalni zakoni fizike, poput drugog zakona termodinamike, ukazuju na ograničenja koja putovanje u prošlost čini teoretski nemogućim.
Sve ovo nas vodi do dubljeg preispitivanja stvarnosti, prirode vremena i granica ljudskog razumijevanja.
Foto naslovnice: Gerd Altmann sa Pixabay
