DARPA i ‘čudna fizika’ + ‘sjeme života’ u svemiru

Šta ako temelji cjelokupne moderne tehnologije počivaju na nepotpunom razumijevanju fizike? I šta ako hemijski kod za nastanak života nije jedinstven za Zemlju, već je rasut među zvijezdama?

Ove sedmice, dva zapanjujuća naučna proboja sugeriraju da odgovori na ova pitanja više nisu u domeni spekulacije.

Jedno otkriće dolazi iz laboratorija koje financira američka vojska, a drugo iz najhladnijih kutaka svemira, donoseći spoznaje koje će oblikovati našu budućnost.

“Čudna fizika” ulazi u igru: DARPA lovi sveti gral tehnologije

Američka Agencija za napredne odbrambene istraživačke projekte (DARPA), poznata po financiranju tehnologija budućnosti, tiho je pokrenula program istraživanja altermagnetizma – trećeg, donedavno samo teorijskog, stanja magnetske materije.

Za razliku od klasičnih feromagneta (poput magneta na frižideru) i antiferomagneta, alter-magneti posjeduju “hibridna” svojstva koja su do jučer smatrana nemogućim.

Iako izvana ne pokazuju magnetsko polje, njihova unutrašnja struktura dopušta protok elektrona na način koji bi mogao revolucionirati računarstvo.

“Ovo je temelj za razvoj spintronike, tehnologije gdje se za prijenos informacija ne koristi samo naboj elektrona, već i njegov spin,” pojašnjava neimenovani izvor blizak istraživanju.

Potencijal je golem: od procesora koji su stotinama puta brži i energetski učinkovitiji do sistema za pohranu podataka i kvantno-otpornih komunikacija koje je nemoguće hakirati.

Iako DARPA-in interes leži u vojnoj i sigurnosnoj nadmoći, civilne primjene mogle bi promijeniti svakodnevni život.

Materija koja se ponaša po “čudnim” pravilima fizike nije više domena naučne fantastike, već sljedeća velika tehnološka utrka.

Kosmičko sjeme: Teleskop James Webb pronašao gradivne blokove života u drugoj galaksiji

Dok se na Zemlji istražuju nova stanja materije, u dubokom svemiru, teleskop James Webb (JWST) je napravio otkriće koje iznova definira potragu za životom.

U ledenom oblaku prašine koji okružuje mladu zvijezdu u Velikom Magelanovom oblaku, patuljastoj galaksiji udaljenoj 160.000 svjetlosnih godina, po prvi put su detektirani složeni organski spojevi.

Molekule poput metanola, etanola i drugih spojeva na bazi ugljika, poznati kao “sjeme života”, ključni su preduslovi za nastanak aminokiselina i, konačno, života kakvog poznajemo.

Njihova prisutnost u drugoj galaksiji, hemijski primitivnijoj od našeg Mliječnog puta, šalje snažnu poruku: sirovine za život su univerzalne i sveprisutne.

“Ovo ne znači da smo pronašli vanzemaljce, ali znači da kosmos posjeduje sve potrebne sastojke za ‘kuhanje’ života na mnogo više mjesta nego što smo se usuđivali pomisliti,” izjavio je jedan od astronoma uključenih u projekt.

Ovo otkriće daje novu snagu hipotezi panspermije – ideji da su kometi i asteroidi mogli “zasijati” planete, uključujući i ranu Zemlju, donoseći im ključne hemijske spojeve.

Nauka na rubu misterije

Iako DARPA-in lov na novu fiziku i Webbovo kosmičko otkriće nisu direktno povezani, njihovo simultano pojavljivanje u javnosti oslikava vrijeme u kojem živimo.

S jedne strane, čovječanstvo je na korak od ovladavanja materijom na načine koji će preoblikovati civilizaciju.

S druge, dobivamo sve čvršće dokaze da nismo jedinstveni i da je svemir možda prepun života u nastajanju.

Ova dva proboja, svaki u svom polju, otvaraju više pitanja nego što daju odgovora. Što još skriva kvantni svijet materije?

I ako je “sjeme života” posvuda, gdje su onda “kosmički vrtovi”?

Odgovori na ta pitanja definirat će budućnost čovječanstva.