Misterija 3I/ATLAS: Šta nam se približava?

Prije gotovo mjesec dana, objavio sam članak o misterioznom objektu gigantskih razmjera koji se nevjerovatnom brzinom kreće kroz naš solarni sistem. Objekat je tada privremeno označen kao A11pl3Z, te veći dio naučne zajednice smatra da se radi o rijetkoj kometi iz međuzvjezdanog prostora.

Ali ugledni harvardski astrofizičar, profesor Avi Loeb, iznio je zapanjujuću alternativu: ovaj objekat (danas poznat kao 3I/ATLAS ), možda uopće nije prirodnog porijekla, piše Daily Mail.

Prema njegovim najnovijim analizama, postoji mogućnost da je 3I/ATLAS zapravo napredna vanzemaljska letjelica koja se približava Zemlji, a čije namjere ne moraju biti nužno prijateljske.

Inače, profesor Avi Loeb je u široj javnosti poznat po svojim smjelim teorijama i otvorenosti prema ideji o vanzemaljskoj tehnologiji.

Sada je zajedno sa svojim timom objavio studiju koja baca sumnju na konvencionalna objašnjenja.

Njihova analiza, objavljena na serveru za predprinte arXiv, ističe da su šanse da objekat prirodnog porijekla slijedi ovako neobičnu putanju nevjerovatno male – manje od 0.005%.

Putanja koja prkosti vjerovatnoći

Ono što 3I/ATLAS čini toliko posebnim jeste njegova putanja.

Ovaj međuzvjezdani putnik ne prolazi samo kroz naš solarni sistem; on izvodi kompleksan “ples” oko nekoliko planeta.

Njegova putanja predviđa bliske prolaske pored čak tri različita svijeta: Venere, Marsa i Jupitera.

Slučajnost da jedna kometa nasumično uleti u naš sistem i izvede ovako precizne manevre, tvrdi Loeb, statistički je gotovo nemoguća.

“Kada se posmatra iz otvorenog i nepristrasnog ugla, ova istraživanja su otkrila mnoge uvjerljive uvide u mogućnost da je 3I/ATLAS tehnološkog porijekla,” objasnio je.

Ova tvrdnja nije bez presedana. Loeb je 2021. godine teoretizirao da je i ‘Oumuamua, prvi detektovani međuzvjezdani objekt koji je prošao kroz naš sistem, također mogao biti vanzemaljska sonda.

Njegov neobičan oblik cigare i sposobnost da ubrzava bez vidljivog utjecaja gravitacije i dalje su predmet naučnih debata.

Loeb također tvrdi da je njegov tim pronašao fragmente meteorita u Tihom okeanu koji sadrže “vanzemaljske” elemente, sugerišući da bi mogli poticati od srušene vanzemaljske tehnologije.

Kometa ili vanzemaljski brod?

Loeb i njegove kolege, Adam Drowl i Adam Hibberd, navode dva ključna dokaza koja idu u prilog njihovoj hipotezi da 3I/ATLAS nije obična kometa.

Prvi je njegova enormna veličina. Procjenjuje se da je objekt dugačak između 11 i 19 kilometara. To ga čini značajno većim od ‘Oumuamue (koja je bila dugačka do 400 metara) i svrstava ga u kategoriju izuzetno rijetkih međuzvjezdanih objekata.

Prema postojećim modelima, pojava tako masivnog objekta u našem “komšiluku” je statistički malo vjerovatna.

Drugi, možda i jači dokaz, jeste nedostatak “kome”. Koma je oblak gasa i prašine koji se formira oko jezgra komete kada se ona približi Suncu i počne zagrijavati.

Teleskopska posmatranja su pokazala da 3I/ATLAS, uprkos svojoj veličini i putanji, nema vidljivu komu.

Ovo je vrlo neobično za kometu i sugeriše da bi se moglo raditi o čvrstom, gustom objektu – možda čak i vještačkom.

Hipoteza mračne šume

Najviše zabrinjavajući dio Loebove teorije proizlazi iz sumornog naučnog koncepta poznatog kao “hipoteza mračne šume“.

Ova hipoteza pretpostavlja da su inteligentne civilizacije u galaksiji vjerovatno neprijateljske i da izbjegavaju kontakt iz straha od uništenja.

U takvom scenariju, svaka nova civilizacija, poput čovječanstva, posmatra se kao potencijalna prijetnja koju treba eliminisati prije nego što i sama postane prijetnja.

Ukoliko je 3I/ATLAS zaista vanzemaljska sonda, Loebov tim upozorava da bi njeni motivi mogli biti ili bezopasni (istraživanje) ili otvoreno neprijateljski.

“Posljedice, ukoliko se hipoteza pokaže tačnom, mogle bi biti strašne za čovječanstvo i vjerovatno bi zahtijevale poduzimanje odbrambenih mjera (iako bi se one mogle pokazati uzaludnim),” navodi se u njihovoj studiji.

Šta nas čeka u decembru 2025?

Bez obzira na to da li je riječ o rijetkoj kometi ili vanzemaljskoj letjelici, 3I/ATLAS će nam se najviše približiti 17. decembra 2025. godine.

Tada će projuriti pored Zemlje na udaljenosti od oko 2.4 astronomske jedinice. Jedna astronomska jedinica (AU) predstavlja udaljenost između Zemlje i Sunca, što je otprilike 150 miliona kilometara.

To znači da će objekat biti na sigurnoj udaljenosti od oko 350 miliona kilometara, ali dovoljno blizu za detaljna posmatranja sa Zemlje.

Njegova brzina je zapanjujuća – oko 240.000 kilometara na sat (ili 67 kilometara u sekundi). Prije nego što stigne do nas, u oktobru 2025. godine napravit će svoj najbliži prilaz Marsu, na udaljenosti od samo 0.4 AU (oko 60 miliona kilometara).

Važno je napomenuti da je studija profesora Loeba trenutno predprint, što znači da još nije prošla rigorozni proces stručne recenzije (peer-review), gdje je drugi naučnici provjeravaju i potvrđuju.

Mnogi astronomi ostaju skeptični i smatraju da su neobične karakteristike objekta 3I/ATLAS, iako rijetke, i dalje u granicama onoga što je moguće za prirodne pojave.

Ipak, dok se 3I/ATLAS približava, jedno je sigurno: svijet će ga pažljivo posmatrati.