Arheolozi su nedavno otkrili novu vrstu ljudi, koja je izumrla prije 200.000 godina na području današnje Kine. Otkriveni su ostaci 16 jedinki, koje su se razlikovale po velikim glavama, širokim lobanjama i ogromnim zubima.
Njihova veličina glave, koja je bila veća nego kod neandretalaca i Homo sapiensa, navela je istraživački tim da ovu novu predistorijsku vrstu nazove Homo juluensis.
Fosilizirani ostaci pronađeni su uz hiljade artefakata, kamenih alata i životinjskih kostiju, te otkrivaju više o njihovim životima, poput toga da su bili lovci i da su izrađivali odjeću od životinjskih koža.
Istraživači vjeruju da je ova vrsta ljudi živjela u malim skupinama, koje su vjerojatno nestale kada su moderni ljudi počeli migrirati u Europu i Aziju prije 120.000 godina.
Homo juluensis živio je tokom dramatične klimatske promjene, sa ledenim dobom koje je donijelo hladnije i suho vrijeme.
Budući da je ova ljudska vrsta živjela u malim skupinama, to ju je učinilo ranjivim na opasne vremenske prilike koje bi je mogle ubiti.
To je jedan od razloga zašto gustoća populacije Homo juluensisa vjerojatno nikad nije bila tako visoka kao što je bila kada su moderni ljudi u velikom broju napustili Afriku, rekao je koautor studije Christopher Bae za hongkonški South China Morning Post.
Zbog toga su genetski istisnuli domorodačko stanovništvo poput neandertalaca i Juluensisa.
Homo juluensis imao je kapacitet lubanje između 1688 i 1786 kubična centimetra. To je veće od lubanje neandertalaca, koja je imala zapreminu od 1443 kubična centimetra, i Homo sapiensa, koja je imala zapreminu od 1349 kubična centimetra.
Međutim, Bae je upozorio da razlika u veličini ne znači nužno da su drevne vrste bile inteligentnije od modernih ljudi.
Istraživači su potom usporedili novootkrivene fosile sa neandertalcima i denisovcima, čiji su fragmenti kostiju otkriveni u špilji u južnom Sibiru 2008. godine.
Njihova otkrića navela su istraživače da vjeruju da nisu u srodstvu s neandertalcima koji su živjeli u Europi i Aziji prije otprilike 40.000 godina.
Međutim, primijetili su da vrsta Homo juluensis ima sličnosti sa denisovcima zbog sličnih zubnih karakteristika.
Naučnici su usporedili površine gdje su se donji i gornji zubi dodirivali tokom žvakanja i zaključili da je površina kutnjaka “gotovo identična”.
Bae je rekao da kameni alati, artefakti i životinjske kosti pokazuju da je Homo juluensis jeo i prerađivao divlje konje na mjestu Xujiayao gdje su pronađeni njihovi fosili.
Lovili su konje u skupinama i jeli njihovo meso, koštanu srž i hrskavicu da bi se prehraninili, uključujući korištenje njihove kože za izradu odjeće koja ih je štitila od oštrih zima.
Studija, objavljena u časopisu Nature, kaže da je nova vrsta vjerojatno nastala kao rezultat kombinacije njihove genetike sa Homo sapiensom i migracije na nove lokacije tokom kasnog kvartarnog razdoblja, koje je počelo prije 300.000 godina.
Ovo vremensko razdoblje bilo je poznato po velikim promjenama u klimatskim uvjetima, koji su uzrokovali ponovljena ledena doba što je na kraju dovelo do izumiranja drevnih ljudskih vrsta.
