Kada autori pišu o budućoj evoluciji čovječanstva, često se ponavlja tema da su naše glave postale ovako velike da bi držale naš veliki mozak. Ali, šta ako su postojale humanoidne vrste sa karakteristikama sličnim današnjim ljudima prije više hiljada godina?
Ovo je priča o “Čovjeku iz Boskopa” – zaboravljenoj humanoidnoj vrsti, koju je sadašnja nauka gurnula pod tepih iz nama nepoznatih razloga.
Ko je bio Čovjek iz Boskopa?
1913. godine, dva farmera iz Južne Afrike iskopali su fosilizirane dijelove ljudske lobanje i donijeli je čovjeku po imenu Fitzsimons koji je radio u muzeju Port Elizabeth.
Kasnije su ovi fosilni komadi, nakon što su bili pokazani mnogim poznatim anatomima, završili u rukama paleontologa Roberta Brooma koji je o njima napisao naučni rad. U tom radu on je procijenio da je mozak koji se nalazio u ovoj lobanji, imao zapreminu od 1.980 ccm. Usporedbe radi, prosječan mozak muškarca ima zapreminu od 1359 ccm.
Ta humanoidna vrsta je bila veličine poput današnjeg čovjeka, ali sa puno većom lobanjom.
Daljnjim iskopavanjima, otkriveno je više velikih lubanja, negirajući mogućnost da se radi o nekoj vrsti bolesti kao što je hidrocefalus. Osim toga, lice ovih ljudi je bilo malo, djetinjasto, sa omjerom lica i lobanje od 1/5. Odrasli Evropljanin ima omjer lica i lobanje od 1/3. I ostale crte lica ovih humanoida su bile manje – imali su male zube, nos, obraze i vilicu.
Činilo se da je postojala humanoidna vrsta koja je živjela prije 12-10.000 godina u Južnoj Africi i koja je imala ogroman mozak i sićušna lica – čovjek iz budućnosti, koji živi u prošlosti!
Za vrijeme dok su paleontolozi aktivno tragali za fosilima Čovjeka iz Boskopa, Robert Broom je iznio da je to humanoidna vrsta koju je označio kao Homo capensis.
Po rođenju gorila i ljudska beba imaju otprilike istu veličinu mozga. U početku su lica ovih beba slična, ali prilikom razvoja će izgubiti tu sličnost. Gorila će razviti izbočenu njušku i njena lobanja će se rano zatvoriti, zaustavljajući rast mozga.
Ljudska beba će se razvijati sporije, mozak će rasti i zagladiti sve izbočene obrve. Vilica će se zavući ispod čela kako bi izgledala kao manje primitivna, evolucijski kompromis za produženo i bespomoćno djetinjstvo. To se zove pedomorfizam.
Mnogi ljudi vjeruju da će se ovaj trend nastaviti, naš mozak će postajati sve veći i veći, a naša će lica ostati iste veličine. Ljudi će na kraju izgledati sve manje i manje ‘strašno’. Čini se da se to već dogodilo sa Čovjekom iz Boskopa.
Zataškavanje istorije
1950-ih je legitimnost ovog arheološkog nalaza dovedena u pitanje. Rečeno je da su paleontolozi među drugim ljudskim ostacima pronalazili veće lobanje i predstavljali ih kao lobanje Čovjeka iz Boskopa.
Navodno su lobanje bile unutar normalnog raspona varijacije za Homo sapiensa. Osim toga pronađeni dijelovi lobanje bili su deblji od prosjeka i zbog toga su procjenu veličine mozga činili teškim i netačnim. Do 1958. godine, ovaj način razmišljanja je pobijedio, Čovjek iz Boskopa je samo normalni Homo sapiens i nije bilo daljnjih istraživanja.
Izgleda logičnije da se Boskopske lobanje nisu uklapale u normalno razmišljanje i zato su morale biti diskreditovane. Lakše je bilo proučavati primitivne lubanje naših drevnih predaka kao što je Homo erectus i tvrditi bez imalo sumnje da smo mi poboljšana verzija čovječanstva.
Pomisao da je humanoidna vrsta sa tako velikim mozgom nestala prije nekoliko milenijuma, otvara pitanja o našem trenutnom mjestu na planeti.
Da bi ovo sve bolje razumjeli, za primjer uzmimo mozak zapremine od 1750 ccm. To bi bila ista veličina mozga koju je imao Homo erectus i današnji ljudi. Ako povećamo veličinu mozga na 1980 ccm, što iznosi povećanje za 10-20% odgovarajućeg IQ-a (stepena inteligencije), onda bi ti ljudi u prosjeku imali IQ oko 149.
Kaže se da je Ajnštajn imao IQ od oko 160, iako nikada nije polagao test inteligencije, tako da bi oko trećine Boskopaca bilo na njegovom nivou ili višem.
Zašto je nestao Čovjek iz Boskopa?
Niko ne zna šta se dogodilo sa Čovjekom iz Boskopa. Neki kažu da je došlo do ukrštanja sa drugim vrstama i da danas ti ljudi žive kao Bušmani u Kung-u, San-u ili Khosian-u pustinje Kalahari.
Bušmani imaju veoma jedinstven izgled i jezik u poređenju sa drugim Afrikancima. Neki kažu da nisu imali mnogo djece kada su se razmnožavali, jer su ih ometali napori rađanja djece sa krupnijim glavama. Drugi kažu da su izgubili bitku za dominaciju ovom planetom od naših agresivnijih i brojnijih predaka.
Naravno, neki će reći da su oni (Boskopci) bili Atlantinđani ili neka vrsta hibrida ljudi i vanzemaljaca.
Šta se uistinu desilo sa Čovjekom iz Boskopa i zašto je samo tako nestao, ostaje neriješena misterija. Ali, arheološki nalazi nedvosmisleno dokazuju da je on ipak postojao, i da je to još jedan dio slagalice naše istorije koji smo zauvijek izgubili.
Foto naslovnice: Sketchepedia
