U različitim područjima drevne Mezopotamije, pronađene su drevne ploče koje sadrže jedan od najstarijih tekstova na svijetu.
Prvi fragment ovih rijetkih i jedinstvenih tekstova, pronašao je početkom 1900-ih godina njemačko-američki naučnik Hermann Hilprecht na mjestu drevnog Nippura, a njegovi su rezultati objavljeni 1906. godine.
Od Hilprechtova otkrića, pronađeno je još najmanje 16 drugih primjeraka teksta, a većina njih datira iz druge polovice dinastije Isin (od 2017. godine do 1794. godine p.n.e.).
Ovaj drevni tekst, poznat kao Sumerska lista kraljeva, opisuje kako je u davna vremena našom planetom vladalo osam zagonetnih kraljeva u periodu od nevjerovatnih 241.000 godina, prije nego što se dogodio Veliki potop.
“Nakon što je kraljevstvo sišlo sa neba, kraljevstvo je bilo u Eriduu.”
Moramo se zapitati, kako je moguće da je vladavina ovih osam kraljeva trajala tako dugo i ko ili šta je moglo “sići sa neba” u tim davnim vremenima?
Tekstovi također opisuju smrt kraljeva za vrijeme Velikog potopa i kako je “…drugo kraljevstvo poslano sa neba i ovi misteriozni kraljevi su opet vladali čovjekom.”
Godinama se smatralo da su događaji prikazani na ovoj listi obični mitovi ili izmišljene priče, ali da li je baš to tako?
Ponekad između mitova i stvarnih događaja postoji bliska povezanost, sa skrivenim dijelićima istine koju treba razdvojiti od laži.
Baš zbog ove prethodne rečenice, jedan dio naučnog svijeta smatra da sadržaj ovog antičkog teksta referira na postojanje stvarnih istorijskih ličnosti, priznajući postojanje nekih od kraljeva koji su spomenuti u listi.
Možemo li onda ovaj tekst smatrati autentičnim istorijskim zapisom, koji opisuje stvarne događaje?
Možemo li napraviti poveznicu između ovog zapisa i drevnih vanzemaljaca, koji su nas posjećivali u prošlosti i koje je primitivni čovjek tog doba vjerovatno smatrao “bogovima”?
Jesu li ti “bogovi” odlučili da postanu vladari (kraljevi) ljudske vrste i prenesu nam dio znanja koje su donijeli sa sobom?
Šta je Sumerska lista kraljeva?
Sumerska lista kraljeva, koja se još naziva i Hronika jedine monarhije, je drevni spis na sumerskom jeziku koji je vjerovatno nastao da bi opravdao autoritet različitih gradova-država i kraljevstava u južnoj Mezopotamiji između kasnog trećeg i početka drugog milenijuma p.n.e.
U listi su nabrojani sumerski gradovi, kraljevi koji su njima upravljali i trajanje njihove vladavine.
Na početku liste zapisano je da je vladavina ovih kraljeva trajala hiljadama godina.
Najstarija poznata verzija liste, datirana je na razdoblje Treće dinastije Ura (Ur III) oko 2112. – 2004. godine p.n.e., ali je vjerojatno sastavljena na osnovu mnogo starijih akadskih izvornih spisa.
U svom najpoznatijem i najbolje očuvanom obliku, lista počinje nizom drevnih kraljeva koji su vladali prije nakon što je Veliki potop zadesio Zemlju, nakon čega je kraljevstvo vraćeno dinastiji Kiša.
Lista se završava sa dinastijom Yixin, čije postojanje potvrđuju i drugi savremeni izvori.
Bitno je napomenuti da Sumerska lista kraljeva nije samo jedan tekst, već skup različitih verzija koje su se razvijale tokom vremena.
Tekstovi se sastoje od glinenih pločica ili cilindara ispisanih na sumerskom jeziku, a ukupno je pronađeno 16 različitih ploča ili fragmenata koji sadrže različite dijelove teksta.
Većina ovih artefakata otkrivena je na različitim mjestima u Mezopotamiji.
Šta sadrži Sumerska lista kraljeva?
Redovi 1-39
Ovaj dio teksta počinje sa retkom: “Nakon što je kraljevstvo sišlo s neba, kraljevstvo je bilo u Eriduu.”
Dva kralja Eridua spominju se prije nego što je grad “pao” i “kraljevska vlast je premještena u Bad-Tibiru”.
Kroz tekst se ponavlja obrazac gradova koji se uzdižu na vlast kao kraljevstva, a zatim kasnije doživljavaju poraz ili pad, samo da bi ih zamijenio sljedeći grad u nizu. Ovi događaji su uvijek opisani potpuno istim riječima.
Ovaj odjeljak spominje osam kraljeva koji su vladali nad pet gradova. Dužina svake vladavine je također naznačena, a varira između 43 200 i 28 800 godina, što je ukupno 241 200 godina.
Među kraljevima koji se spominju u ovom dijelu je drevni mezopotamski bog Dumuzid.
Ovaj dio teksta završava retkom “Onda je došla poplava.”
Redovi 40–265
“Nakon što je došao potop i kraljevstvo je ponovno sišlo s neba, kraljevstvo je bilo u Kišu.”
Nakon ovog dobro poznatog retka, tekst se nastavlja sa popisom od 23 kralja Kiša koji su vladali kraće, između 1500. i 300. godina – ukupno 24 510 godina.
Osim dužine njihove vladavine i da su bili sinovi svojih prethodnika, o njima se ne spominju nikakve druge pojedinosti. Izuzetak je Etana, “koji se uspeo na nebo i ujedinio sve strane zemlje” i Enmebaragesi, “koji je napravio zemlju Elamita”.
Enmebaragesi je prvi kralj koji se spominje u Sumerskoj listi kraljeva čije je ime potvrđeno u novijim zapisima. Aga od Kiša, koji ga je naslijedio, posljednji je kralj zabilježen prije pada kraljevstva Kiša, koje je preuzela E-anna. Aga se također pojavljuje u pjesmi Gilgameš i Aga.
Sljedeći redovi, sve do Sargona od Akada, pokazuju stalni niz gradova i kraljeva, obično bez mnogo detalja osim trajanja pojedinačnih vladavina.
Svaki unos je strukturiran na isti način: zabilježen je grad u kojem se nalazi kraljevstvo, zatim kraljevi i koliko dugo
su vladali, nakon čega slijedi kratak sažetak i posljednji redak koji pokazuje gdje je sljedeće kraljevstvo.
Redovi 266–377
Ovaj odjeljak posvećen je slavnom akadskom vladaru Sargonu i njegovim nasljednicima, gdje Sumerska lista kraljeva glasi: “Ko je onda bio kralj? ko nije bio kralj?”, sugerišući na razdoblje haosa i nesigurnih vremena tokom kojih je došao kraj Akadskom carstvu.
Spominju se četiri kralja koji su vladali ukupno samo tri godine. Od spomenutih akadskih kraljeva nakon Shar-kali-shari, samo su imena Dudu i Shu-turul potvrđena u zapisima koji datiraju iz akadskog razdoblja.
Akadsku dinastiju naslijedila je Četvrta dinastija Ura, od kojih se dva kralja, Ur-nigin i njegov sin Ur-gigir, pojavljuju u drugim savremenim zapisima.
Kraljevstvo je zatim preneseno u zemlju Gutiuma, za koju se vjerovalo da u početku nije imala nikakvih kraljeva. Lista spominje 21 kralja Gutiuma, prije nego je kraljevstvo ponovo preneseno u dinastiju Ur.
Samo je jedan vladar imenovan tokom ovog razdoblja vladavine, Utu-hegal prije nego što se preselio u Ur. Treća dinastija Ura
imala je 5 kraljeva koji su vladali između 9 i 46 godina.
Nikakvi drugi detalji nisu navedeni. Kada je vladavina Ura završila, “temelji Sumera bili su rastrgani”.
Kraljevi od Yisina posljednja su dinastija koja je navedena u listi. Spomenuto je 14 kraljeva koji su vladali između 3. i
33 godine. Kao i kod Treće dinastije Ura, nema detalja o vladavini pojedinih kraljeva.
Redovi 378–431
Ovaj sažetak spominje broj kraljeva i njihove akumulirane godine vladavine za svaki grad, kao i koliko je puta taj grad bio kraljevstvo.
Zaključak
Ono što danas najviše zabrinjava naučnike je nemogućnost objašnjenja vladavine bilo kojeg od najstarijih vladara, što bi odgovaralo našim općeprihvaćenim normama.
Iako su mnogi od tih kraljeva također heroji drevnih sumerskih i babilonskih legendi i epova, nauka ih dalje poriče kao mitološke likove.
Mnogi istraživači pokušavaju pronaći objašnjenje za te duge vladavine, kao što je hipoteza da su ti brojevi bili neka vrsta hiperbole koja izražava moć, trijumf, ili važnost ljudi na koje se odnose.
Na primjer, u starom Egiptu izraz “Umro je u dobi od 110 godina” se odnosio na one koji su živjeli punim životom i dali važan doprinos društvu.
Prema istoričarima, ljudi su takve “pojmove” koristili kao nagradu svojim vladarima zbog njihove neograničene moći i važnosti onoga što su učinili za državu.
Druga hipoteza tvrdi da se sistem računanja vremena prije i nakon potopa promijenio i da su zato vladavine postajale sve kraće i kraće.
Međutim, posljednje vladavine opisane u popisu generalno su prihvaćene kao istorijski tačne, što dokazuju postojeći arheološki nalazi.
Lista sumerskih kraljeva koji su navodno vladali zemljom 241.000 godina, otvara vrata mnogim pitanjima i nagađanjima.
Jedno od takvih pitanja je: Da li bi ova nevjerovatna duga vladavina sumerskih kraljeva mogla biti povezana sa misterioznim posjetiocima iz Svemira ili njihovom tehnologijom?
Dok ne pronađemo odgovore, Sumerska lista kraljeva ostaje fascinantan dio drevne mitologije koji otvara mnoge nepoznanice o našoj prošlosti i potiče nas na daljne istraživanje.
