Sada čitate: Ko je pokušao izbrisati arhivu ‘The Black Vault-a’ nakon Trumpovog obećanja o NLO-ima?
- 01
Ko je pokušao izbrisati arhivu ‘The Black Vault-a’ nakon Trumpovog obećanja o NLO-ima?
Ko je pokušao izbrisati arhivu ‘The Black Vault-a’ nakon Trumpovog obećanja o NLO-ima?
U svijetu istraživačkog novinarstva i entuzijasta za neidentifikovane anomalne fenomene (UAP), ime John Greenewald Jr. predstavlja sinonim za upornost.
Skoro tri decenije, njegova platforma The Black Vault služila je kao digitalni bastion transparentnosti, udomljujući milione stranica deklasifikovanih dokumenata američkih obavještajnih agencija.
Međutim, proteklog vikenda, ovaj trezor znanja postao je meta sofisticiranog digitalnog napada koji je ostavio javnost u šoku, a teorije zavjere u punom zamahu.
Sve je počelo 20. februara, samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Trump, u svom prepoznatljivom stilu, najavio radikalan zaokret u politici prema “dosijeima X”.
Njegovo obećanje da će narediti šefovima agencija – od CIA-e do Pentagona – potpunu objavu svih skrivenih dokumenata o NLO fenomenu, dočekano je s oduševljenjem u krugovima koji traže istinu.
Ipak, dok su se društvene mreže usijale od komentara, serveri The Black Vaulta su misteriozno utihnuli.
Cjelokupna arhiva, koja uključuje dokumente o MK-ULTRA programu, daljinskom gledanju i decenijama zataškavanim susretima u vazduhu, jednostavno je nestala.
Prve pretpostavke o padu servera uslijed prevelikog saobraćaja brzo su odbačene. Greenewald Jr. je potvrdio da nije bila riječ o hardverskom kvaru ili korumpiranim podacima.
Istraga hosting provajdera otkrila je uznemirujuću činjenicu: neko je svjesno pristupio serveru, promijenio privilegije direktorija (permissions) i sistematski obrisao bazu podataka.
“Ovo nije bio amaterski napad. Promjena dozvola na način na koji je to učinjeno sugeriše preciznost i namjeru da se podaci trajno uklone,” izjavio je Greenewald, dodajući da način upada ostaje predmet dublje analize.
Digitalna tvrđava i “Hladni mir”
Srećom po istoriju, Greenewald je godinama praktikovao rigorozne mjere sigurnosti.
Zahvaljujući offline sigurnosnim kopijama (backups), arhiva je vraćena online u rekordnom roku.
Ipak, šteta je učinjena na drugom polju – polju povjerenja.
Postavlja se ključno pitanje: Zašto sada?
Ako su dokumenti već deklasifikovani i javno dostupni zahvaljujući Zakonu o slobodi pristupa informacijama (FOIA), zašto bi neko sada trošio resurse na njihovo brisanje?
Analitičari predlažu dvije mogućnosti.
Prva je da je cilj zastrašivanje – direktna poruka Greenewaldu i drugima da, uprkos predsjedničkim obećanjima, određene strukture “duboke države” i dalje ostaju van kontrole.
Druga mogućnost je da brisanje baze ima za cilj sprečavanje korelacije.
Naime, The Black Vault nije samo skladište podataka. Radi se o alatu koji omogućava istraživačima da povezuju stare dokumente s novim informacijama koje bi Trumpova naredba mogla osloboditi.
Brisanje ove baze podataka otežalo bi povezivanje tih informacija, a time i rešavanje te istorijske slagalice.
Ovaj incident je samo dodatno podgrijao atmosferu iščekivanja pred najavljenu objavu dokumenata.
Dok Pentagon i dalje insistira na tome da većina viđenja ima konvencionalna objašnjenja, ovakvi događaji sugerišu da se iza kulisa vodi pravi mali rat za kontrolu informacija.
