Sada čitate: Ko je Satoshi Nakamoto: Tvorac Bitcoina koji je nestao bez traga
- 01
Ko je Satoshi Nakamoto: Tvorac Bitcoina koji je nestao bez traga
Ko je Satoshi Nakamoto: Tvorac Bitcoina koji je nestao bez traga
Živimo u vremenu gotovo potpunog nadzora. U svijetu gdje se svaki naš digitalni trag bilježi, gdje algoritmi znaju više o našim navikama nego mi sami, pomisao da neko može ostati potpuno nevidljiv djeluje skoro nemoguće.
Ipak, postoji osoba koja je uspjela izmaći najmoćnijim obavještajnim agencijama poput CIA-e i NSA-e, kao i najboljim privatnim istražiteljima.
Ta ista osoba kreirala je valutu koja danas vrijedi stotine milijardi dolara, a da pritom nikada nije potrošila ni jedan jedini cent svog nevjerovatnog bogatstva.
Više od jedne decenije, identitet kreatora Bitcoina ostaje zagonetka. Njegovo ime, Satoshi Nakamoto, poznato je svakome ko je ikada čitao o kriptovalutama, ali njegovo lice niko nikada nije vidio.
On je pokrenuo finansijsku revoluciju i zatim se vratio u sjene iz kojih je i došao.
Da li je riječ o usamljenom geniju, grupi briljantnih programera, pragmatiku ili idealisti koji je želio srušiti bankarski sistem?
Noć vještica i rađanje novog poretka
Dok se veći dio svijeta pripremao za proslavu Noći vještica, na jednoj nepoznatoj “mailing” listi posvećenoj kriptografiji na domeni metzdowd.com, pojavila se poruka korisnika pod imenom Satoshi Nakamoto.
Poruka je sadržavala link ka dokumentu na devet stranica pod nazivom “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”.
Ovaj dokument, danas poznat kao Bitcoin “White Paper“, opisao je revolucionaran koncept: decentraliziranu digitalnu valutu koja može funkcionisati bez centralnog autoriteta, vlada ili banaka.
Mrežu bi umjesto toga održavali sami korisnici putem matematičkog konsenzusa.
Kontekst u kojem se ovo desilo je ključan. Jesen 2008. godine bila je vrhunac globalne finansijske krize.
Investicijske banke poput Lehman Brothersa su propadale, a vlade su koristile novac poreznih obveznika kako bi spašavale korumpirani bankarski sistem.
Ljudi su gubili domove, poslove i ušteđevine. Satoshi je stvorio Bitcoin kao direktan odgovor na taj slom.
Trećeg januara 2009. godine, samo dva mjeseca nakon objave dokumenta, Satoshi je rudario prvi Bitcoin blok, poznat kao “Genesis blok”.
U sam kod tog prvog bloka trajno je urezao naslov iz britanskog lista The Times: “The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks” (Ministar finansija pred drugim spašavanjem banaka)
Taj naslov se odnosio na poteze britanske vlade da ponovo spasi banke. Uključivanje ove poruke nije bio samo vremenski žig, već oštra i nedvosmislena kritika tradicionalnog finansijskog sistema.
Satoshi je time poručio da je potrebna alternativa koja nije podložna manipulaciji i kontroli centralnih banaka.
Cypherpunk pokret
Ideja o Bitcoinu nije nastala u vakuumu. Satoshi je izgradio svoj sistem na decenijama rada unutar tzv. Cypherpunk pokreta.
Cypherpunksi su bili neformalna grupa kriptografa, programera i aktivista koji su vjerovali da je privatnost osnovno ljudsko pravo i da se ona u digitalnom dobu može zaštititi samo jakom kriptografijom.
Satoshi je u svom radu koristio koncepte koje su ranije predložili pioniri poput Davida Chauma (eCash), Adama Backa (Hashcash) i Nicka Szaboa (Bit Gold).
Hashcash je, na primjer, originalno osmišljen kao mehanizam za sprečavanje e-mail spama, zahtijevajući od pošiljaoca da žrtvuje malu količinu procesorske moći.
Satoshi je taj koncept “dokaza o radu” iskoristio kao temelj za rudarenje Bitcoina.
Njegov najveći poduhvat bio je to što je uspio spojiti sve te postojeće, ali fragmentirane ideje, u jedan funkcionalan sistem koji je po prvi put riješio problem “dvostruke potrošnje” u digitalnom svijetu, i to bez potrebe za centralnim serverom.
Njegova filozofija bila je jasna. U februaru 2009. godine, na P2P Foundation forumu, Satoshi je napisao:
“Osnovni problem s konvencionalnim valutama je upravo taj nivo povjerenja koji je potreban da bi funkcionisale.
“Morate vjerovati centralnim bankama da neće obezvrijediti valutu, ali istorija fiat valuta puna je kršenja tog povjerenja.”
Prve transakcije i mračni web
Prva ikada zabilježena Bitcoin transakcija desila se 12. januara 2009. godine, kada je Satoshi poslao 10 BTC-a Halu Finneyju, iskusnom kriptografu i jednom od ranih entuzijasta.
Finney je bio fasciniran tehnologijom.
Kasnije je izjavio da je, čim je Satoshi najavio prvo izdanje, odmah preuzeo kod i postao vjerovatno prva osoba nakon Satoshija koja je pokrenula Bitcoin čvor.
Tokom prve godine, Bitcoin je bio čisti eksperiment.
Satoshi je marljivo radio na kodu, ispravljao greške i komunicirao sa šačicom drugih programera preko foruma.
Pokazao se kao briljantan teoretičar i vrlo pragmatičan inženjer sposoban da kompleksne matematičke koncepte pretoči u elegantan, funkcionalan i “čist” kod.
Dugo vremena, Bitcoin je bio igračka uskog kruga štrebera. Prva prava komercijalna transakcija desila se 22. maja 2010. godine, događaj koji se danas slavi kao “Bitcoin Pizza Day”.
Programer Laszlo Hanyecz platio je 10.000 BTC-a za dvije naručene pice. Da to stavimo u perspektivu, po kursu iz maja 2023. godine, te dvije pice bi vrijedile preko 250 miliona dolara.
Ipak, pravu, mada kontroverznu, primjenu Bitcoinu su prvi pronašli akteri iz sjene.
Zbog svoje pseudonimne prirode, kriptovaluta je postala idealno sredstvo plaćanja na crnom tržištu.
Najpoznatiji primjer je Silk Road (Srebrna cesta), zloglasno dark web tržište koje je osnovao Ross Ulbricht (poznat pod pseudonimom Dread Pirate Roberts).
Silk Road je funkcionisao preko Tor mreže i koristio Bitcoin kao isključivu valutu za prodaju narkotika i ilegalnih usluga.
Ulbricht je na kraju uhapšen 2013. godine i osuđen na doživotni zatvor.
Iako su neki istraživači pokušali pronaći vezu između Ulbrichta i Satoshija kroz analizu transakcija na blockchainu, ta teorija nikada nije potvrđena.
Ipak, kriminalno podzemlje poslužilo je kao prvi veliki stres-test za Bitcoin mrežu, dokazavši da sistem funkcioniše besprijekorno čak i pod ekstremnim uslovima.
Lov na duhove: Ko je zaista Satoshi Nakamoto?
Misterija Satoshijevog identiteta pokrenula je nebrojene istrage, novinarski lov i teorije zavjere.
Ime “Satoshi Nakamoto” zvuči japansko, a sam kreator je na svom P2P Foundation profilu naveo da ima 37 godina i da živi u Japanu.
Međutim, gotovo niko u to ne vjeruje.
Analiza njegovih e-mailova, forumskih objava i komentara u kodu pokazuje da je njegov engleski bio na nivou izvornog govornika, često sa britanskim pravopisom (poput riječi favour ili colour).
Također, vremena kada je bio aktivan na mreži savršeno su se poklapala sa radnim vremenom u Velikoj Britaniji ili na istočnoj obali SAD-a, dok je u Japanu tada bila duboka noć.
Adam Back, kreator Hashcasha, primijetio je da stil pisanja koda podsjeća na rad akademskog kriptografa srednjih godina iz anglosaksonskog govornog područja.
Kroz godine, isplivalo je nekoliko glavnih osumnjičenih.
Nick Szabo
Američki informatičar i kriptograf, Nick Szabo je još 1998. godine dizajnirao mehanizam nazvan “Bit Gold”, koji frapantno podsjeća na arhitekturu Bitcoina.
Također, Szabo je pionir koncepta “pametnih ugovora”.
Lingvistička analiza istraživača sa Univerziteta Aston otkrila je nevjerovatne sličnosti između Szabovog i Satoshijevog stila pisanja.
Ipak, Szabo uporno negira da je on kreator Bitcoina, uz opasku da mu laska što ga ljudi povezuju s tim.
Hal Finney
Finney je bio prvi primalac Bitcoina i ključna figura u ranom razvoju. Njegovo znanje o kriptografiji bilo je ogromno.
Zanimljiv je i bizaran detalj da je Finney živio u gradu Temple City u Kaliforniji.
To je bio isti grad gdje je živio i stvarni čovjek po imenu Dorian Satoshi Nakamoto, penzionisani inženjer kojeg je magazin Newsweek 2014. godine pogrešno optužio da je tvorac Bitcoina.
Mnogi vjeruju da je Finney koristio ime svog komšije kao pametan alibi. Finney je preminuo 2014. godine od amiotrofične lateralne skleroze, negirajući do samog kraja da je on Satoshi.
Craig Wright
Craig Wright je bio australijski poduzetnik koji je 2016. godine digao ogromnu prašinu tvrdeći da je on Satoshi Nakamoto.
Wright je čak uspio nakratko uvjeriti Gavina Andresena, vodećeg developera Bitcoina u to vrijeme, potpisavši poruku ključem iz Genesis bloka na privatnom sastanku.
Međutim, kriptografska zajednica je vrlo brzo raskrinkala njegove “dokaze”, pokazavši da je potpis jednostavno kopiran iz ranije javne transakcije.
Andresen je kasnije priznao da je vjerovatno prevaren.
Wright se i danas povlači po sudovima pokušavajući dokazati svoje tvrdnje, ali u očima šire zajednice on je označen kao prevarant.
Paul Le Roux
Jedna od najintrigantnijih i najmračnijih teorija povezuje Satoshija sa Paulom Le Rouxom, briljantnim programerom i kasnijim nemilosrdnim šefom međunarodnog kriminalnog kartela.
Le Roux je 1999. godine kreirao moćan softver za enkripciju “E4M”, koji je kasnije bio osnova za čuveni TrueCrypt.
Njegov manifest iz tog vremena jezivo podsjeća na Satoshijeve ideale o privatnosti i otporu državnoj kontroli.
Le Roux je nestao u podzemlju, izgradivši imperiju krijumčarenja oružja, droge i plaćeničkih vojski, prije nego što ga je američka DEA (Agencija za suzbijanje narkotika) uhapsila 2012. godine.
Zagovornici ove teorije ističu da se vrijeme Le Rouxovog hapšenja grubo poklapa sa vremenom Satoshijevog konačnog nestanka sa interneta, te ukazuju na sličnosti u njihovom programerskom stilu baziranom na jeziku C++.
Obavještajne agencije i fantastika
Naravno, postoje i teorije da je Bitcoin tajni projekat NSA-e (američke Nacionalne sigurnosne agencije).
Iako je NSA 1996. godine zaista objavila rad pod nazivom “How to Make a Mint: the Cryptography of Anonymous Electronic Cash” (Kako stvoriti novčić: kriptografija anonimnog e-novca), Nolan Bauerle bivši direktor istraživanja u CoinDesku, smatra to malo vjerovatnim.
On ističe da bi to bio dobar zaplet za špijunski triler, ali da se kosi sa samim principima otvorenosti i decentralizacije koji čine Bitcoin.
Postoje i sasvim lude teorije da je Satoshi vještačka inteligencija (što je nemoguće s obzirom na nivo tehnologije 2008. godine i “ljudske” greške u kodu), vanzemaljac, putnik kroz vrijeme, ili akronim kompanija Samsung, Toshiba, Nakamichi i Motorola.
Čak se spekulisalo da je Elon Musk tajni kreator, što je on lično demantovao 2017. godine.
Kao što je jednom rekao kriptograf Bruce Schneier: “Misterija Satoshijevog identiteta je neka vrsta Rorschachovog testa za kripto zajednicu. Svako u njoj vidi ono što želi da vidi”.
Bijeg u nepoznato i netaknute milijarde
Satoshi nije samo nestao; on se povukao metodično i pažljivo.
Njegova posljednja javna aktivnost na BitcoinTalk forumu zabilježena je 12. decembra 2010. godine.
Nakon toga, komunikaciju je nastavio isključivo putem e-maila sa ključnim developerima.
U proljeće 2011. godine, stvari su se počele ubrzavati. U aprilu je poslao e-mail developeru Mikeu Hearnu (sa adrese satoshin@gmx.com), napisavši jednostavno:
“Prešao sam na druge stvari. Bitcoin je u dobrim rukama sa Gavinom i ostalima”.
Zatim je uslijedio ključni okidač. Vodeći developer Gavin Andresen obavijestio je Satoshija da je pozvan održati prezentaciju o Bitcoinu u sjedištu CIA-e.
Satoshi je 26. aprila 2011. godine odgovorio Andresenu, izrazivši jasnu nelagodu. Napisao je:
“Volio bih da ne govorite o meni kao o misterioznoj figuri iz sjene. Štampa će to samo pretvoriti u priču o piratskoj valuti.
“Možda biste umjesto toga mogli reći da je Bitcoin dizajnirala grupa open-source developera i da ne znate ko je pokrenuo projekat”.
To je bio njegov posljednji poznati kontakt sa svijetom. Nestao je, ostavljajući iza sebe projekat prepušten zajednici.
Ono što ovaj nestanak čini apsolutno jedinstvenim u istoriji čovječanstva jeste činjenica da je Satoshi iza sebe ostavio oko 1,1 milion izrudarenih Bitcoina.
Ti novčići, raspoređeni na hiljade ranih adresa, nikada nisu pomjereni.
Po kursu iz sredine 2023. godine, to bogatstvo je procijenjeno na preko 25 milijardi dolara.
Ne dirati toliku količinu novca, čak ni da bi se platio server ili domen, daje Satoshiju gotovo mitski, asketski status.
Da li je umro?
Da li je uništio privatne ključeve kako ne bi bio u iskušenju?
Ili, kako neki misle, čeka savršen trenutak?
Evolucija koda
Satoshijev nestanak, iako je u početku šokirao ranu ekipu developera poput Jeffa Garzika (koji je to uporedio sa iznenadnim gubitkom mentora), zapravo je bio najveći poklon Bitcoinu.
Kako je primijetio Andreas Antonopoulos, njegova anonimnost je omogućila da Bitcoin postoji kao čisti tehnološki koncept, neovisan o manama, političkim stavovima ili egu svog kreatora.
Da je Satoshi ostao prisutan, on bi neminovno postao centralna tačka neuspjeha – lider kojeg bi vlade mogle uhapsiti, ucijeniti ili kompromitovati.
Zajednica je preuzela kormilo, a kod je nastavio da se grana i razvija.
Osnovna arhitektura (maksimalno 21 milion novčića) ostala je ista, ali su uvedene ključne nadogradnje.
Godine 2017. implementiran je SegWit (Segregated Witness), koji je povećao propusnost mreže.
To je otvorilo vrata za Lightning Network, rješenje drugog sloja (Layer 2) koje omogućava trenutne i jeftine mikrotransakcije van glavnog lanca, rješavajući time gorući problem skalabilnosti mreže.
Peter Todd, poznati developer, istakao je da je Lightning mreža upravo ono o čemu je Satoshi sanjao.
U novembru 2021. godine, aktivirana je nadogradnja Taproot, koja je poboljšala privatnost transakcija i omogućila lakše kreiranje pametnih ugovora na Bitcoin mreži, pokazujući da se ovaj naizgled krut kod itekako može prilagoditi novim izazovima.
Njegov utjecaj se proširio i na geopolitičku scenu.
Ono što je nekada bio kod na računaru kriptografa entuzijasta, danas je legalno sredstvo plaćanja u državi El Salvador.
Najveće svjetske banke poput JPMorgan Chasea, čiji je CEO Jamie Dimon nekada Bitcoin nazivao prevarom, danas razvijaju sopstvene blockchain tehnologije.
Centralne banke širom svijeta u panici dizajniraju svoje digitalne valute (CBDC) kako bi zadržale kontrolu nad novčanim tokovima.
Naravno, Bitcoin se suočava i s kritikama.
Ogromna potrošnja električne energije potrebna za rudarenje navela je mnoge, uključujući Elona Muska, da preispitaju njegovu ekološku održivost.
Neke procjene govore da Bitcoin mreža troši struje koliko i cijela Švedska.
Ideja koja je promijenila svijet
Priča o Bitcoinu nije samo priča o tehnologiji, to je priča o filozofiji i promjeni paradigme.
On je izrodio cijelu jednu subkulturu sa vlastitim žargonom (“HODL”, “To the moon”, “FUD”, “Whale”) i nadahnuo novu generaciju programera, poput Vitalika Buterina koji je stvorio Ethereum.
Odbacivši slavu, moć i bogatstvo, Satoshi je dokazao da je čista ideja – prebačena u suhi, elegantni kod – moćnija od bilo koje korporacije ili vlade.
U svom postu u junu 2010. godine, on je proročki napisao: “Siguran sam da će za 20 godina postojati ili ogroman volumen transakcija ili ga uopće neće biti”.
Danas, dok se svijet mijenja brzinom svjetlosti, jasno je da se njegovo predviđanje o “ogromnom volumenu” ostvaruje.
Njegov kod živi, diše i mijenja globalni ekonomski poredak.
