Naučnici otkrili misteriozni radio signal u potrazi za vanzemaljskim životom

Na grafikonu iz FAST-a vidi se tanak, blago nagnut trag. Frekvencija signala lagano pada. Javio se samo u snopu usmjerenom prema sistemu K2-155.
Novi softver pronašao ga je u podacima iz 2021. i nazvao NBS 260108. Autori, ipak, ne tvrde da je riječ o kontaktu: kandidat je niskog prioriteta, a ljudsko ili instrumentalno porijeklo smatraju vjerovatnijim.
NBS 260108: Šta je FAST našao u podacima iz 2021.
FAST je radio teleskop sa otvorom od 500 metara i prijemnikom sa 19 snopova. Jedan snop gleda cilj, a ostalih 18 istovremeno pokriva obližnje dijelove neba.
Tim je pregledao podatke prikupljene 2021. za 33 egzoplanetna sistema. Novi softver, opisan u radu u Astronomical Journalu, koristi talasnu analizu i neuronsku mrežu.
Njime je tim izdvojio 139.127 pojedinačnih detekcija. Nakon objedinjavanja i provjere kroz svih 19 snopova ostalo je 803 kandidata. Dodatnim pregledom tim je izdvojio dva događaja vrijedna posebne pažnje.
Jedan je bio ranije poznati signal prema Kepler-438, koji je odbačen kao interferencija. Drugi je NBS 260108, iz smjera K2-155.
Taj sistem čini zvijezda tipa M, odnosno crveni patuljak, udaljena oko 238 svjetlosnih godina (72,93 parseka). Ima tri poznate superzemlje, planete veće od Zemlje ali manje od ledenih divova.
Najudaljenija, K2-155d, ima poluprečnik oko 1,6 Zemljinih poluprečnika i orbitu od oko 40,7 dana. Nalazi se blizu nastanjive zone, pojasa u kojem bi na površini planete mogla postojati tečna voda.
NBS 260108 je uskopojasni signal, skoncentrisan na veoma uzak raspon frekvencija. Nalazi se na 1148,4167 MHz, a frekvencija mu pada oko 0,038 Hz/s.
Ukupni odnos signala i šuma je oko 15. U jednoj od dvije linearne polarizacije, YY, odnos signala i šuma iznosi oko 23, dok signal u drugoj, XX, nije detektovan. Javio se u snopu usmjerenom na K2-155, ali ne i u ostalih 18 snopova.
Zašto jedan snop nije dovoljan
Posmatranje K2-155 bilo je dio niza od 10. septembra 2021. Istog dana teleskop je gledao i K2-18, GJ-9066 i Ross 128.
Tim je u sva tri pravca pronašao slične uskopojasne tragove blizu 1148 MHz, dominantno u YY polarizaciji. Nisu bili isti: K2-18 i Ross 128 bili su ispod praga značajnosti, a GJ-9066 je odbačen kao interferencija.
Autori kažu da to ponavljanje ide u prilog zajedničkom izvoru interferencije, odnosno smetnji iz ljudskih uređaja ili teleskopa. To ne govori u prilog signalu koji pripada samo K2-155. Ipak, upozoravaju da iz ovih podataka ne mogu da utvrde da li je veza stvarna ili slučajna.
Zato NBS 260108 ostaje neklasifikovan. Nije potvrđen kao tehnopotpis, odnosno znak vanzemaljske tehnologije, ali nije utvrđen ni tačan izvor smetnje.
U radu autori zaključuju da je ljudsko ili instrumentalno porijeklo vjerovatnije od vanzemaljskog. Signal nazivaju kandidatom niskog prioriteta, ne pouzdanom detekcijom. Zbog toga ga drže na listi za buduća posmatranja, a ne među potvrđenim nalazima.
Šta bi donijele sljedeće provjere
Autori predlažu da se sljedeći put koriste sirovi naponski zapisi iz svih 19 snopova. Unakrsno poređenje tih zapisa moglo bi da odredi položaj i kretanje izvora.
To bi bilo jača provjera protiv lokalnih smetnji od sadašnjih filtera. Do tada, NBS 260108 ostaje kandidat koji je prošao prve filtere, ali ne i provjeru porijekla.
Autori zato ne govore o kontaktu. Kažu da pronalaženje kandidata i njegovo tumačenje moraju ostati odvojeni. U potrazi za vanzemaljskom inteligencijom to je i pouka ovog slučaja: prvo trag, pa provjera.
Naslovna slika: FAST radio teleskop u Guizhouu. Foto: SCJiang, CC BY-SA 4.0, preko Wikimedia Commonsa.
IZVORI
- Zi-Qi Li et al., "A Wavelet-integrated Search Pipeline for Narrowband Technosignatures in FAST Observations of 33 Exoplanet Systems", The Astronomical Journal 172, 180 (2026)
- Teruyuki Hirano et al., "K2-155: A Bright Metal-poor M Dwarf with Three Transiting Super-Earths", The Astronomical Journal 155, 124 (2018)
- Jiang et al., "The fundamental performance of FAST with 19-beam receiver at L band", Research in Astronomy and Astrophysics 20, 64 (2020)
Aron Corvin
Radoznalost me vodi prema pričama na granici poznatog i nepoznatog. Istražujem misterije, neobične pojave i zaboravljene događaje, nastojeći svakoj temi pristupiti detaljno, bez senzacionalizma i neutemeljenih tvrdnji. Hvala ti što čitaš Misteriozno. Ako želiš podržati moj rad, tvoja podrška mnogo mi znači i pomaže mi da nastavim istraživati i donositi nove priče.