U tajnim hodnicima Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država, tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, odvijao se tajni projekt poznat kao Projekt Pegasus. Ovu inicijativu vodila je Agencija za napredne odbrambene istraživačke projekte (DARPA), sa ciljem da se iskoristi potencijal putovanja kroz vrijeme i teleportacije.
U projektu su regrutirani mladi dječaci i tinejdžeri, a jedan od njih je bio i Andrew Basiago, koji je kasnije postao advokat i glasni zagovornik postojanja projekta.
Andrew Basiago tvrdi da je bio regrutiran u Projekt Pegasus zbog svog oca, Raymonda Basiaga, koji je bio inženjer u kompaniji Ralph M. Parsons Corporation, firmi koja je radila na Projektu Pegasus u aeronautičkom pogonu Curtis-Wright u New Jerseyju.
Prema Andrewu, između sedme i dvanaeste godine, držeći očevu ruku, brojao bi do tri i skakao kroz energetski zastor. Nakon toga bi se našli u mračnom tunelu koji su nazivali “skakaonica”, a kada bi se tunel zatvorio, pojavili bi se na drugom mjestu u trenu.
Tehnologija i putovanje kroz vrijeme
Basiago tvrdi da je testirao osam različitih tehnologija putovanja kroz vrijeme tokom Projekta Pegasus, ali većina slučajeva uključivala je neku vrstu teleportera zasnovanog na tehničkim dokumentima i dizajnima koji su navodno pronađeni u starom stanu Nikole Tesle nakon njegove smrti 1943. godine.
Prema njegovim riječima, stroj za teloportaciju sastojao se od “dva siva eliptična nosača visoka oko 2,4 metra, razdvojena 3 metra, između kojih se nalazio svjetlucavi zastor onoga što je Tesla nazvao radiantna energija, oblik energije koja ima sposobnost savijanja vremena i prostora.”
Kao jedno od DARPA-ine djece putnika kroz vrijeme, Andrew je navodno putovao u kazalište Ford u Washingtonu, D.C., u aprilu 1865. godine, upravo u vrijeme atentata na predsjednika Abrahama Lincolna. Tvrdio je da je to učinio pet puta.
Kao dokaz svojih putovanja kroz vrijeme, Basiago je pokazao fotografiju snimljenu u Gettysburgu (Pennsylvanija) 1863. godine.
Svako njegovo putovanje bilo je drugačije, a tvrdi da su ih slali u blago različite alternativne stvarnosti na susjednim vremenskim linijama.
Tokom jedne od svojih misija, djeca su navodno putovala u budućnost, u 2045. godinu, kako bi došli do malih spremnika sa mikrofilmom koji su sadržavali sažetke DARPA-inih intervencija u događajima iz 70-ih, te ih vraćali u sadašnjost.
Prema Basiagu, budućnost je bila izvan svih njegovih očekivanja – u pozitivnom smislu. Opisao je budućnost kao “vrtni grad sutrašnjice” sa ravnotežom između izgrađenog i prirodnog okruženja, gdje su se odvijale vrlo napredne aktivnosti.
Nije vidio automobile niti zagađenje, što je, prema njemu, bio rezultat pozitivne transformacije društva koja je uključivala upotrebu teleportacije kako bi se uklonili zagađujući oblici prijevoza.
Obama u svemiru
Još jedna nevjerojatna tvrdnja Andrewa Basiaga je da je jedan od njegovih suputnika bio tadašnji tinejdžer Barack Obama, koji je tada koristio ime Barry Satoro. Navodno su obojica putovala na tajne američke vojne baze na Marsu između 1981. i 1983. godine.
Misije na Marsu imale su za cilj upoznavanje Marsovaca sa ljudskom prisutnošću na njihovoj planeti i osiguranje mogućeg savezništva, kao i ispunjenje CIA-ine želje da “uspostavi odbrambeni režim za zaštitu Zemlje od prijetnji iz svemira”.
Prema Basiagu, zadatak djece putnika kroz vrijeme bio je da budu tihi i poštuju svoje okruženje. Basiago tvrdi da je tokom jedne od misija razmijenio nekoliko prijateljskih riječi sa Obamom dok su putovali prema skakaonici kako bi se teleportirali u svemir. Navodno mu je Obama jednostavno rekao: “Ovdje smo.”
Bijela kuća je snažno negirala Obaminu ulogu u ovim misijama. Glasnogovornik Nacionalnog sigurnosnog vijeća, Tommy Vietor, izjavio je da su tvrdnje apsurdne.
Političke ambicije
Uprkos nevjerojatnim tvrdnjama, Andrew Basiago se 2016. godine kandidovao za predsjednika Sjedinjenih Država. Uvjeren u svoju pobjedu, tvrdio je da je vidio sebe kako pobjeđuje na izborima tokom jednog od svojih putovanja kroz vrijeme.
Njegova kampanja se uveliko oslanjala na njegove prošle doživljaje s putovanjem kroz vrijeme. Na svojoj kampanjskoj web stranici, izjavio je: “70 godina vlada Sjedinjenih Država skriva napredne tehnologije jer bi mogle biti društveno, ekonomski ili tehnički disruptivne.
Ove tehnologije uključuju tehnologiju teleportacije razvijenu od strane DARPA-inog Projekta Pegasus. Vlada bi trebala započeti program deklasifikacije i primjene ovog znanja. Standard tehničkog otkrivanja trebao bi biti ono što pruža ljudima najbolju dostupnu tehnologiju.”
Osim što tvrdi da je putovao kroz vrijeme, Basiago također vatreno vjeruje u postojanje Bigfoota. Rekao je da je kao dijete vidio ovu misterioznu životinju na putovanju u Adirondack planine. Obećao je da će, ako bude izabran, proglasiti Bigfoota ugroženom vrstom i dodijeliti dio nacionalnog budžeta za njegovu zaštitu.
Skepticizam i podrška
Dok mnogi stručnjaci impliciraju da su Basiagove tvrdnje rezultat mentalnih bolesti ili patoloških laži, drugi vjeruju da je on pravi pionir nauke o putovanju kroz vrijeme.
Alfred Weber, advokat specijaliziran za egzopolitiku, koja proučava političke i društvene implikacije prisutnosti vanzemaljaca, tvrdi da su Basiagove tvrdnje istinite. Prema Weberu, teleportacija i putovanje kroz vrijeme postoje u američkoj vojsci još od četrdesetih godina prošlog vijeka, ali su te tehnologije skrivene i korištene samo za vojne svrhe.
Iako su mnogi skeptični prema Basiagovim tvrdnjama, on i dalje ima svoje sljedbenike i podržavatelje koji vjeruju u njegove priče o putovanju kroz vrijeme i naprednim tehnologijama. Od njegovih političkih ambicija do njegovih nevjerojatnih tvrdnji, Andrew Basiago ostaje kontroverzna i fascinantna figura u modernoj američkoj istoriji.
Nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima, Andrew Basiago je smanjio svoju prisutnost na internetu i od tada nije davao javne izjave.
Njegova priča, međutim, nastavlja intrigirati i zbunjivati mnoge, ostavljajući pitanje: je li moguće da je putovanje kroz vrijeme stvarno, ili je sve to samo plod mašte jednog čovjeka?
Foto naslovnice: Freepik
