Naučnici razvijaju ‘univerzalni jezik’ kako bi mogli komunicirati s vanzemaljcima

Ako bismo sutra primili signal iz dubokog svemira ili se susreli sa inteligentnom civilizacijom, kako bismo započeli razgovor? Odgovor na ovo pitanje, sudeći prema najnovijim istraživanjima australijskih naučnika, ne leži u zvijezdama, već u malim, zujavim stanovnicima naše planete – pčelama.

Tim istraživača sa Univerziteta RMIT u Melburnu, predvođen profesorom Adrianom Dyerom, razvio je revolucionarni koncept “univerzalnog jezika” zasnovanog na matematičkim principima.

Njihova polazna tačka je fascinantna: ako možemo premostiti komunikacijski jaz sa vrstom koja je od nas evolucijski udaljena 600 miliona godina, poput pčela, onda imamo šablon za komunikaciju sa bićima sa drugih planeta.

Pčele kao model za vanzemaljsku inteligenciju

Na prvi pogled, poređenje medonosne pčele i potencijalnog vanzemaljca može djelovati neobično.

Međutim, dr Adrian Dyer objašnjava da su pčele idealni “proksiji” za vanzemaljsku inteligenciju upravo zbog svoje radikalne različitosti.

“Pčele i ljudi su se razdvojili u evolucijskom stablu prije više od pola milijarde godina,” ističe dr Dyer.

“To znači da su one razvile potpuno drugačiju fiziologiju, strukturu mozga i način percipiranja svijeta.

Njihov mozak ima manje od milion neurona – u poređenju sa naših 86 milijardi – a ipak, one pokazuju sposobnosti koje smo nekada smatrali isključivo ljudskim.”

Istraživanja sprovedena u Melburnu pokazala su da pčele nisu samo instinktivni radnici, već posjeduju kognitivni kapacitet za apstraktno razmišljanje.

U seriji eksperimenata, Dyerov tim je naučio pčele da rješavaju osnovne aritmetičke operacije – sabiranje i oduzimanje.

Koristeći boje kao simbole (plava za sabiranje, žuta za oduzimanje), pčele su uspješno navigirale kroz lavirinte birajući tačne rezultate u zamjenu za nagradu u obliku šećerne vode.

Matematika: Jezik koji ne poznaje granice

Suština ovog istraživanja leži u potvrdi da je matematika zaista univerzalna.

Dok su ljudski jezici poput engleskog ili kineskog proizvod specifične kulture i biologije, matematički principi – poput činjenice da su dva i dva četiri – važe bilo gdje u svemiru, bez obzira na to da li posmatrač ima oči, pipke ili senzorne organe koje ne možemo ni zamisliti.

Ovo nije nova ideja u svijetu astrobiologije.

Još šezdesetih godina prošlog vijeka, holandski matematičar Hans Freudenthal predložio je “Lincos” (Lingua Cosmica), jezik izgrađen isključivo na logici i matematici.

Također, čuvene ploče na letjelicama Voyager i Pioneer nosile su matematičke i fizičke simbole u nadi da će ih neka inteligentna vrsta dešifrovati.

Međutim, doprinos australijskih naučnika je u tome što su dokazali da mozak koji je biološki potpuno drugačiji od našeg može “shvatiti” te koncepte.

“Kada smo vidjeli da pčele mogu povezati apstraktne simbole sa brojevima i koristiti ih za rješavanje problema, dobili smo dokaz da su ovi principi univerzalni mostovi,” piše dr Dyer.

Ako pčela može naučiti da plavi simbol znači “plus jedan”, to nam daje nadu da bi vanzemaljska inteligencija, bez obzira na to koliko bila egzotična, mogla prepoznati slične logičke operatore.

Koncept nule i apstraktno razmišljanje

Jedan od najznačajnijih proboja Dyerovog tima, koji je prethodio ovom istraživanju, bilo je otkriće da pčele razumiju koncept nule.

Nula je izuzetno kompleksan apstraktni pojam – to je “nešto što predstavlja ništa”.

Ljudska djeca obično ne savladavaju ovaj koncept prije četvrte godine života, a mnoge drevne civilizacije nisu imale simbol za nulu u svojim brojevnim sistemima.

Činjenica da insekt sa mozgom veličine sjemena susama može razumjeti nulu sugeriše da je numerička inteligencija možda mnogo rasprostranjenija u kosmosu nego što smo mislili.

To mijenja način na koji organizacije poput SETI-ja (Search for Extraterrestrial Intelligence) i METI-ja (Messaging Extraterrestrial Intelligence) pristupaju sastavljanju poruka koje šaljemo u svemir.

Umjesto da šaljemo slike ili muziku, koje su duboko ukorijenjene u našoj čulnoj percepciji, poruke bi trebale biti strukturirane kao logički nizovi koji se grade od najjednostavnijih matematičkih operacija ka složenijim konceptima.

Izazovi interstelarnog dijaloga

Naravno, put od “razgovora” sa pčelama do komunikacije sa eventualnom civilizacijom oko zvijezde Alpha Centauri pun je prepreka.

Čak i ako uspostavimo matematičku osnovu, ostaje problem konteksta. Kako objasniti etiku, emocije ili namjeru koristeći samo brojeve?

Ipak, dr Dyer i njegovi saradnici, uključujući dr Scarlett Howard sa Univerziteta Monash, smatraju da je matematika “ulazna tačka”.

Jednom kada se uspostavi zajednički kod za “tačno” i “netačno”, za “više” i “manje”, postavlja se temelj za sve ostalo.

“Ovo istraživanje nam ne govori samo o pčelama, već o prirodi same inteligencije,” kaže dr Howard.

“Ono nam govori da mozak ne mora biti ljudski da bi bio inteligentan. To drastično proširuje naše vidike u potrazi za životom u svemiru.”