Zvijezda HD 140283 naziva se “Metuzalemova zvijezda” zbog svoje izuzetno stare dobi. Procjenjuje se da je stara preko 14 milijardi godina i smatra se najstarijom poznatom zvijezdom unutar naše galaksije.
Iznenađujuće, može se vidjeti pomoću običnog dvogleda i čini se da je starija od samog svemira. To postavlja pitanje kako je ovo moguće.
Standardna procjena vremena koje je prošlo početka od Velikog praska je 13.79 milijardi godina. Ova cifra se temelji na brzini širenja svemira korištenjem Einsteinove teorije relativnosti i potvrđena je raznim metodama. Međutim, ova procjena se trenutno suočava s najmanje tri različita izazova.
Zagovornici alternativnih teorija ukazuju na postojanje zvijezda čija se starost procjenjuje na preko 13.8 milijardi godina ili onih koje su tako blizu toj dobi da ne bi trebale imati dovoljno vremena da se formiraju.
Nebesko tijelo HD 140283 je dobilo “premium ocjenu” u istraživanju iz 2013. godine koje je koristilo podatke koje je poslao teleskop Hubble, a procijenjena starost mu je bila 14.46 milijardi godina, uz moguću grešku od 800 miliona godina. Ovo bi potencijalno moglo značiti da je ovo nebesko tijelo starije i od samog svemira.
Najveća tvrdnja u vezi sa HD 140283 jeste da izaziva sumnju u Teoriju Velikog praska. Ako postoji barem jedna zvijezda koja ima 14.5 milijardi godina, to sugeriše da eksplozija koja je započela u svemiru nije mogla da se dogodi prije manje od 14 milijardi godina.
Teorija Velikog praska je toliko prihvaćena u našoj kosmologiji, da bi njeno pobijanje dovelo do značajne naučne revolucije.
Prilagođavanje nedavnoj tvrdnji da se Veliki prasak dogodio gotovo dvostruko prije nego što većina procjena pokazuje, prije 26.7 milijardi godina, zahtijevalo bi manju, ali i dalje značajnu promjenu. Međutim, nijedan od ovih pogleda nema podršku astrofizičara.
Neki sumnjaju da naše procjene početka Velikog praska mogu biti donekle netačne i da je svemir zapravo star oko 15 milijardi godina. Ako bi se ovo dokazalo, postavilo bi se pitanje o tačnosti naših procjena stope širenja svemira, ali promjene u našem razmišljanju bile bi evolucionarne, a ne revolucionarne.
Ako bi svemir imao 26 milijardi godina, mogli bismo očekivati da pronađemo zvijezde koje imaju 20 milijardi godina. Međutim, iako smo proučili samo mali dio galaksije, HD 140283 izgleda sumnjivo mlado ako je svemir toliko star. To postavlja pitanje šta bismo mogli očekivati da vidimo, ako svemir nema početak i oduvijek je postojao.
Izvan Mliječnog puta, vjeruje se da su zvijezde u kuglastom skupu M92 stare oko 13.8 milijardi godina. Teleskop James Webb (JWST) također je pronašao nekoliko vrlo udaljenih galaksija čija starost je još uvijek sporna, ali nijedna od njih se ne čini značajno starijom od HD 140283.
Moguće je da naše metode za procjenu starosti zvijezda mogu biti pouzdanije. Mnogi potencijalni izvori grešaka često nisu uključeni u proračune.
HD 140283 može biti izvanredan primjer. Osim procjene od 14.46 milijardi godina, drugi timovi istraživača su zvijezdi dali procjenu starosti od 13.7 milijardi i 12.2 milijarde godina, ovisno o tome koja procjena njene mase se smatra ispravnom.
Starost zvijezda obično se procjenjuje na osnovu njihove apsolutne svjetline i sastava. Rani svemir je sadržavao samo vodik i helij. Većina težih elemenata je formirana tek kao rezultat smrti zvijezda prve generacije.
Što je niža koncentracija ovih elemenata, to se zvijezda smatra starijom. Međutim, ovo nije idealna metoda. Ne samo da naše mjerenje može biti pogrešno, već teški metali prvih eksplozija supernova možda nisu bili uvijek ravnomjerno pomiješani. Druge metode mjerenja su također predložene, ali su još uvijek u fazi ispitivanja.
Čak i ako je cifra od 14.46 milijardi godina tačna, nešto stariji svemir je mnogo razumnije objašnjenje nego svemir koji se formirao 13 milijardi godina ranije nego što se mislilo ili koji uopće nema početak.
Prevedeno uz dozvolu sa: anomalien.com
