Ko je bio "duh" čiji genetski trag nosi svaki čovjek na Zemlji?
Otprilike jedan posto genoma svakog čovjeka na Zemlji – bez obzira na porijeklo – potječe od pretka kojeg nauka ne može imenovati.
Tim istraživača sa Univerziteta Kalifornija u Berkeleyju objavio je otkriće 30. jula 2026. u recenziranom časopisu Science.
Riječ je o dvjema dosad nepoznatim arhaičnim hominidskim lozama, sakrivenim u genima savremenih ljudi.
Nijedna od njih ne pripada neandertalcima ni denisovcima – jedinim arhaičnim vrstama za koje postoji sekvencionirani genom.
Istraživači su ih nazvali "duh"-loza i "superarhaična" loza – termini koje populacijski genetičari uobičajeno koriste za loze bez sekvencioniranog genoma.
Otkriće je omogućila nova računarska metoda nazvana TRACE, skraćeno od TRacking Archaic Contributions via ARG Estimation.
Mreža umjesto fosila
Metodu su razvili Yulin Zhang, doktorand na Berkeleyju, i Arjun Biddanda, postdoktorand sa Univerziteta Johns Hopkins, kao ravnopravni prvi autori studije.
TRACE rekonstruiše takozvani ancestral recombination graph – genealošku mrežu cijelog genoma.
Podaci dolaze iz više od 500 kompletnih genoma savremenih ljudi širom svijeta, uključujući projekat 1000 Genomes.
Za razliku od ranijih pristupa, metoda ne zahtijeva arhaični referentni genom niti "čistu", nemiješanu izvornu populaciju.
Prije nego što su metodu primijenili na nepoznate podatke, tim ju je testirao na već poznatim.
TRACE je ispravno prepoznao neandertalsku i denisovansku primjesu u ljudskom genomu, što je potvrdilo njegovu pouzdanost.
Tek je nakon te provjere metoda otkrila dvije nove, ranije nepoznate arhaične loze.
"Genealogije čuvaju zapis naše evolucijske prošlosti", izjavila je za javnost Priya Moorjani, vanredna profesorica na Berkeleyju i viša autorica studije.
Predak iz Afrike
Prva loza, nazvana jednostavno "duh", ukrstila se s ranim modernim ljudima u Africi prije više od 50.000 godina.
Bilo je to prije glavnog talasa iseljavanja Homo sapiensa sa afričkog kontinenta.
Upravo zato je njen trag prisutan u genomima svih savremenih ljudi, i Afrikanaca i stanovnika ostatka svijeta.
U prosjeku ta loza čini oko jedan posto genoma pojedinca, što je udio uporediv s količinom neandertalske DNK koju danas nosi većina svjetske populacije.
Od loze modernog čovjeka razdvojila se otprilike prije 800.000 godina, u isto vrijeme kad i preci neandertalaca te denisovaca.
Oba nova arhaična segmenta koncentrisana su u dijelovima genoma povezanim s imunim sistemom i metabolizmom.
Nalaz je u skladu s idejom da je ukrštanje donijelo korisne genetske varijacije za prilagodbu na nove patogene i izvore hrane.
"Duh"-DNK pojavljuje se čak i u regijama genoma za koje se ranije mislilo da su nedostupne neandertalskoj i denisovanskoj primjesi.
Naučnici te regije nazivaju "pustinjama" predačke DNK – to su dijelovi ljudskog genoma u kojima gotovo da nema naslijeđene DNK od arhaičnih ljudskih populacija.
Skriveno u denisovanskom DNK
Druga loza, nazvana "superarhaična", otkrivena je na posve drugačiji način – unutar denisovanskih segmenata DNK kod stanovništva Okeanije.
To znači da u genom modernog čovjeka nije ušla direktno, nego posredno. Superarhaični hominidi ukrstili su se s denisovcima, a tek su denisovci tu DNK dalje prenijeli na Homo sapiens.
Procijenjeno je da se loza od zajedničke grane razdvojila prije otprilike 1,8 miliona godina, u doba kad je Homo erectus naseljavao Evroaziju.
Prema procjeni Priye Moorjani za Live Science, ovaj trag čini svega oko 0,002 posto ispitanih genoma stanovnika Okeanije.
Riječ je o zaista malom udjelu od 3 do 5 posto superarhaične DNK koju, prema istraživačima, u sebi nose denisovanski genomi.
Spomen "najmanje četiri arhaična srodnika" u naučnim izvještajima ne znači da se sve četiri loze izravno ukrstile s Homo sapiensom. Riječ je o zbiru četiri odvojena događaja ukrštanja u ljudskom rodoslovu: s neandertalcima, s denisovcima, s "duh"-lozom direktno, te sa superarhaičnom lozom posredno, preko denisovaca.
Za poređenje: većina ljudi bez subsaharskog porijekla danas nosi između jedan i 2,4 posto neandertalske DNK.
Stanovnici Azije i Okeanije u prosjeku nose između 0,1 i 6 posto denisovanske DNK, u zavisnosti od populacije.
U uzorku ovog istraživanja, populacije Okeanije pokazale su denisovanske udjele do oko četiri posto.
Imena na stolu, dokaza nema
Sami autori studije navode Homo heidelbergensisa kao mogućeg kandidata za "duh"-lozu.
Ta vrsta je živjela u Africi i Evropi u razdoblju od prije otprilike 700.000 do 200.000 godina. Chris Stringer, paleoantropolog u Prirodnjačkom muzeju u Londonu koji nije učestvovao u istraživanju, slaže se s tom pretpostavkom.
"...ovaj duh je mogao biti vrsta Homo heidelbergensis...", izjavio je za Live Science.
Za superarhaičnu lozu, populacijski genetičar Fernando Villanea sa Univerziteta Kolorado u Boulderu iznio je drugačiju pretpostavku – da je riječ o Homo erectusu.
Villanea se pritom oslanja na morfološku sličnost fosila Homo erectusa iz kineskog nalazišta Yunxian s denisovanskim fosilima.
I ovo je izneseno kao moguće objašnjenje, a ne kao dokazana činjenica. Nijedan od dvojice nezavisnih stručnjaka nije osporio metodologiju TRACE-a niti osnovne zaključke studije.
Rad je od marta 2026. bio dostupan kao preprint na platformi bioRxiv, pod blago izmijenjenim naslovom. Recenzentski postupak za Science prošao je tek naknadno.
Samo jedan genom
Stvaran identitet ni "duh"-loze ni superarhaične loze zasad nije utvrđen. Ne postoji nijedan sačuvan fosil niti sekvencionirani genom za bilo koju od njih.
Do sada je objavljen samo jedan visokokvalitetni denisovanski genom; ostali dostupni genomi su znatno nižeg kvaliteta.
Dodatni denisovanski genomi, kao i nedavno dobijeni proteinski nizovi iz fosila Homo erectusa, mogli bi pomoći u preciznijem određivanju identiteta ovih predaka.
IZVORI
- Zhang, Y., Biddanda, A., Johnson, S.A., O'Dushlaine, C., Moorjani, P., "Recovering signatures of archaic hominin introgression using ancestral recombination graphs," Science (2026), DOI: 10.1126/science.aef8874
- Isti rad, ranija verzija (preprint), bioRxiv (mart 2026.)
- "New technique pinpoints human DNA inherited from 'ghost' ancestors," Berkeley News (30. jula 2026.)
- Charles Q. Choi, "Scientists discover 2 new 'ghost' lineages that contributed DNA to modern humans," Live Science (30. jula 2026.)
Aquarius
Istraživač nepoznatog i web inženjer. Ako ti se sviđaju tekstovi koje čitaš, možeš me podržati preko Buy Me a Coffee. I bez toga, drago mi je što si tu.