Sabu disk: Zagonetni artefakt iz drevnog Egipta
U januaru 1936. godine Walter Bryan Emery i njegova ekipa čitavu su sedmicu prosijavali pijesak u centralnoj grobnoj komori mastabe S3111 na sakaraškoj nekropoli. Skupljali su fragmente predmeta koji se raspao i rasuo po podu, tik uz pokojnikov kostur.
Kada su ih sastavili, pred njima se ukazao Sabu disk, kamena posuda trokrakog oblika kakva dotad nije imala poznatih paralela među egipatskim grobnim nalazima.
Grobnica je bila opljačkana mnogo prije Emeryjevog dolaska.
Nakit i predmeti od plemenitih metala nestali su bez traga, ali su ostaci pogrebnog inventara ipak sačuvani. Većina od 48 kamenih posuda bila je razbijena.
Kostur dužnosnika po imenu Sabu ležao je u drvenom kovčegu, na prvobitnom mjestu, okružen desecima posuda, kremenim i bakrenim alatima te ostacima dvaju goveda.
Rasuti disk izdvajao se svojim neobičnim oblikom.
Sabu i njegova mastaba
Prema Emeryjevoj dokumentaciji, Sabu je bio visoki dužnosnik koji je živio u vrijeme vladavine faraona Dena i Anedžiba (poznatog i kao Enezib ili Adjib), vladara Prve dinastije, približno između 3100. i 3000. godine p. n. e.
Pečati s Denovim imenom pronađeni su u prvoj prostoriji mastabe, a oni s Anedžibovim imenom u šestoj. Ti nalazi pomogli su u datiranju grobnice i određivanju njenog istorijskog konteksta.
Mastaba S3111 bila je pravougaona grobnica od opeke, s duboko urezanim nišama na fasadi.
Fasada je prvobitno bila obojena žutom bojom i ukrašena geometrijskim uzorcima koji su oponašali pletene prostirke. Grobnica se nalazila na sjevernom rubu sakaraškog platoa.
Takva nišna fasada u Prvoj dinastiji bila je znak visokog društvenog položaja pokojnika.
U grobnoj komori pronađeno je 48 kamenih posuda: 39 od travertina, sedam od metasiltstona i dvije od vulkanskog tufa.
Sabu disk bio je jedna od sedam posuda izrađenih od metasiltstona.
Oblik koji se ne uklapa
Emery je rekonstruisani predmet opisao kao "ornamentalnu trokraku zdjelu od škriljevca".
Izraz "škriljevac" bio je uobičajen u tadašnjoj egiptologiji, ali geološki nije sasvim precizan. Materijal se danas opisuje kao metasiltston, siltit koji je prošao slab metamorfizam.
Takva stijena čvršća je i povezanije strukture od neizmijenjene sedimentne stijene, ali nema izraženu slojevitost i ravni cijepanja karakteristične za pravi škriljevac.
Rekonstruisani disk ima promjer od približno 61 centimetar i visok je oko 10 centimetara. Tri tanke, zakrivljene ploče pružaju se od oboda prema središtu, gdje se nalazi otvor s kružnim okovratnikom.
Cjelina oblikom podsjeća na brodski propeler ili volan. Među poznatim egipatskim predmetima iz Prve dinastije nema neposrednih paralela za takav oblik, ni iz ranijeg ni iz kasnijeg perioda.
Egipatski arheolog Ali El-Khouli u katalogu Egyptian Stone Vessels: Predynastic Period to Dynasty III dokumentovao je hiljade kamenih posuda iz tog razdoblja.
Plitke i široke kamene zdjele bile su uobičajene, ali Sabu disk ne uklapa se lako ni u jednu od poznatih kategorija.
Sabu disk i egipatska klesarska tradicija
Metasiltston se razlikuje od pravog škriljevca po svojoj strukturi: nema izraženu sklonost cijepanju duž ravnih površina.
Slab metamorfizam učvršćuje vezu između mineralnih zrna, što može utjecati na način obrade kamena.
Ipak, sam materijal ne objašnjava u potpunosti kako je izrađen Sabu disk niti zašto je dobio tako neobičan oblik.
Grobni reljef iz 5. ili 6. dinastije, pronađen u Sakari, prikazuje zanatlije kako obrađuju kamen pomoću bušilica i abrazivnog pijeska.
Prema istom izvoru, bušilice s osovinom u obliku osmice koristile su se već u Prvoj dinastiji.
Eksperimenti s rekonstruisanim alatima pokazali su da je iskusan majstor mogao izraditi vapnenačku posudu za približno 22,5 sata.
Taj rezultat ilustrira vještinu egipatskih zanatlija, ali se ne može neposredno primijeniti na Sabu disk zbog razlika u materijalu i obliku predmeta.
Tvrdnja da Egipćani tog doba "nisu mogli" izraditi Sabu disk ne odgovara onome što se zna o njihovim klesarskim vještinama.
Glavno nerazjašnjeno pitanje nije mogućnost izrade, nego razlog zbog kojeg je odabran upravo taj oblik, koji se, prema dosad poznatim nalazima, nije ponovio na drugim predmetima.
Imitacija, lampa ili nešto treće?
U knjizi Archaic Egypt iz 1972. godine Emery je iznio mogućnost da je disk oblikovan prema uzoru na metalnu posudu koja nije sačuvana.
Takav predmet bilo bi relativno jednostavno izraditi od metala, dok je izrada sličnog oblika u kamenu zahtijevala popriličnu vještinu.
Zamjena metalnih predmeta kamenim inačicama poznata je u egipatskoj pogrebnoj tradiciji, pa ova pretpostavka ima određeno uporište.
Ipak, nije dokazano da je Sabu disk zaista kopija metalnog predmeta.
Prema drugoj pretpostavci, disk je mogao služiti kao neka vrsta višestruke uljne lampe.
Postavljen vodoravno na nosač, mogao je imati fitilje od trske raspoređene uz svoje zakrivljene krakove.
Međutim, ova interpretacija nije potvrđena nalazima tragova ulja, čađi ili gareži.
Spekulacije o vanzemaljskom porijeklu Sabu diska pojavljuju se u popularnoj literaturi, ali nemaju potporu u razmotrenim stručnim izvorima.
Takva tumačenja zanemaruju dokumentovanu vještinu drevnih egipatskih zanatlija i činjenicu da nepoznata funkcija nekog predmeta sama po sebi nije dokaz njegovog neobičnog ili vanzemaljskog porijekla.
Šta ostaje otvoreno?
Sabu disk danas se nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu. Njegova funkcija nije pouzdano utvrđena.
Među dosad poznatim nalazima iz Sakare i drugih egipatskih lokaliteta nije zabilježen ni raniji prototip ni kasniji predmet istog oblika.
Budući da je mastaba S3111 bila opljačkana, moguće je da su srodni predmeti — možda izrađeni od metala — nestali zajedno s nakitom i drugim dragocjenostima.
To bi moglo objasniti jedinstvenost diska, ali za takvu pretpostavku zasad nema potvrde.
Ono što pouzdano znamo jeste da je riječ o neobično oblikovanoj kamenoj posudi, pronađenoj u grobnici visokog dužnosnika iz Prve dinastije i rekonstruisanoj iz fragmenata.
Njena namjena ostaje otvoreno pitanje.
Upravo je to ono što Sabu disk čini zanimljivim: ne zato što dokazuje neku senzacionalnu teoriju, nego zato što je riječ o jedinstvenom predmetu čiju svrhu još ne možemo sa sigurnošću objasniti.
IZVORI
- Walter Bryan Emery, "The mystery of Sabu's tomb, a unique and inexplicable vessel," The Illustrated London News, februar 1937, str. 349.
- Walter Bryan Emery, Great Tombs of the First Dynasty: Excavations at Saqqara, vol. 1, Egypt Exploration Society, 1949.
- Walter Bryan Emery, Archaic Egypt, Penguin Books, 1972.
- Ali El-Khouli, Egyptian Stone Vessels: Predynastic Period to Dynasty III, Mainz am Rhein: Philipp von Zabern, 1978.
- Cyril Aldred, Egypt to the End of the Old Kingdom, Thames and Hudson, 1965.
- Denys A. Stocks, "Making stone vessels in ancient Mesopotamia and Egypt," Antiquity 67 (1993): 596–603.
- The Tomb of Sabu and the Tri-lobed "Schist" Bowl – Hall of Maat (citira Emery 1949 i El-Khouli 1978)
- Emily Teeter, "Cats. 46–49: Hard Stone Vessels," u Ancient Egyptian Art at the Art Institute of Chicago, Art Institute of Chicago, 2025.
- "Stone and stone working in Ancient Egypt: vessels" – UCL Digital Egypt, University College London.
Aron Corvin
Istraživač nepoznatog koji voli dobru priču, ali ne prodaje senzaciju. Detaljno istražim svaku temu prije nego što je objavim na stranici. Ako ti se sviđaju moji tekstovi, tvoja podrška bi mi mnogo značila i pomogla da nastavim dalje.