Je li materija nastala iz svijesti ili je svijest nastala iz materije? To je veoma zbunjujuće pitanje, koje nas tjera da razmislimo šta je prvo: materija koju vidimo i dodirujemo ili zagonetni eterični um pomoću kojeg doživljavamo tu materiju.
Većina nas uzima zdravo za gotovo da su naši mozgovi formirani od materije i da naše ideje potječu odatle.
Ali, šta ako je obrnuto? Šta ako je univerzum i sve u njemu započelo kao ogromno polje svijesti, a materija je samo sporedni produkt ovog kosmičkog uma?
Svijest nastaje iz materije?
Većina naučnika smatra da svijest nastaje iz materije i da su fizički procesi koji se odvijaju u našem mozgu izvor naših ideja, osjećaja i iskustava.
Zamislite vaš mozak kao vrlo sofisticiran stroj ili kompjuter. Baš kao što kompjuter pokreće softver, tako vaš mozak također upravlja emocijama kao što su sreća, tuga, uzbuđenje ili strah.
Naprimjer, dok gledate neku filmsku komediju na televiziji, a spojeni ste na skener mozga, istraživači mogu promatrati koja regija mozga je aktivna dok se smijete.
Ako su u pitanju druge emocije, poput straha ili radosti, druge regije mozga će biti aktivne.
Čini se kao da vaš mozak sadrži jedinstvenu kartu svih vaših emocija.
Razvoj umjetne inteligencije nudi još jednu perspektivu za razumijevanje svijesti. Umjetna inteligencija je već u dobroj mjeri sposobna za aktivnosti koje obično zahtijevaju ljudski intelekt, kao što je na primjer upravljanje automobilom.
Ovi strojevi obrađuju informacije na načine koji su donekle slični načinu funkcionisanja ljudskog mozga. Zbog toga neki naučnici vjeruju da ako sisteme umjetne inteligencije načinimo dovoljno složenim, oni bi na kraju mogli posjedovati vlastitu svijest.
To je na neki način slično kao da promatramo našu vlastitu svijest kako izranja iz zamršenih procesa u našim umovima.
U području neuronauke, postignut je značajan napredak u proučavanju mozga i nervnog sistema. Zamislite svoj mozak kao golemu mrežu cesta, a te ceste kao neurone – sićušne stanice koje prenose informacije kada mislite, osjećate ili se krećete.
Što je ta mreža složenija, to može proizvesti sofisticiranije misli ili ponašanje. Neuronaučnici proučavaju te mreže da bi bolje razumjeli međusobnu komunikaciju između različitih dijelova mozga prilikom stvaranja svijesti.
Oni istražuju kako povrede mozga utječu na svijest, koja su područja mozga aktivna za vrijeme različitih mentalnih aktivnosti i kako moždane hemikalije utječu na naše emocije i ideje.
Materija nastaje iz svijesti?
Umjesto vjerovanja da svijest dolazi iz materije, idealisti smatraju da je svijest fundamentalna i da fizički univerzum proizilazi iz svijesti.
Idealisti tvrde da je sve što vidimo, dodirujemo i osjećamo rezultat svijesti i da naši umovi aktivno stvaraju informacije o vanjskom svijetu.
Uzmimo za primjer snove. Kada sanjate, vaša mašta dočarava razne svjetove. Možete se vidjeti kako letite iznad planina, susrećete se sa neobičnim životinjama ili posjećujete mjesta koja već dobro poznajete.
Sve dok se ne probudite, sve u vašem snu izgleda istinito. Idealisti vjeruju da je naš budni život poput snova.
Filozofi poput Georgea Berkeleya su smatrali da je naša percepcija fizičkog svijeta ono što mu daje postojanje. Po Berkeleyovom mišljenju, materija može postojati samo ako je posmatra svjesni um.
Pretpostavimo da drvo padne u šumi, ali niko nije tu da čuje zvuk. Sada vas pitamo: stvara li drvo bilo kakav zvuk?
Prema idealističkoj filozofiji drvo, šuma i zvuk su kreacije svijesti. Bez uma koji ih percipira, oni nisu stvarni.
Kvantna mehanika sugeriše da kada posmatramo neku česticu, utječemo na njeno ponašanje. U poznatom eksperimentu sa dvostrukim prorezom dokazano je čestice istovremeno mogu imati valno i čestično svojstvo.
Kada se ne posmatraju, ponašaju se kao talasi i stvaraju interferencijski uzorak, ali kada se posmatraju, ponašaju se kao čestice i interferencijski uzorak nestaje. Kao da čestice “znaju” kada ih posmatramo.
Zbog toga neki smatraju da bi svijest mogla imati fundamentalnu ulogu u oblikovanju stvarnosti.
Brojne duhovne tradicije opisuju mistične susrete u kojima ljudi imaju jak osjećaj harmonije sa kosmosom. Ova iskustva ukazuju na blisku vezu između svijesti i stvarnosti.
Panpsihizam: Sve ima svijest
Neke teorije imaju za cilj da pomire idealističku perspektivu, prema kojoj materija nastaje iz svijesti i materijalističku perspektivu, koja smatra da svijest nastaje iz materije.
Jedna od takvih teorija je panpsihizam, koja tvrdi da je svijest fundamentalno svojstvo cjelokupne materije.
Panpsihisti smatraju da sve u univerzumu, od najvećih galaksija do najmanjih čestica, ima svijest. To ne znači da stijene i atomi imaju svijest poput ljudi, već da se radi o nekom veoma osnovnom ili primitivnom obliku svijesti.
Zamislite da sastavljate nešto pomoću lego kockica. Svaki blok je sam po sebi veoma jednostavan, ali kad se kombinira sa drugim blokovima onda nastaje nevjerovatna struktura.
Panpsihizam posmatra svijest na sličan način. Svaka od čestica u univerzumu ima mali dio svijesti, ali kada se više čestica spoji u kompleksne sisteme, kao što je na primjer ljudski mozak, one stvaraju komplikovanije oblike svijesti.
U zaključku, dilema o tome da li svijest nastaje iz materije ili materija iz svijesti ostaje jedna od najvećih misterija ljudskog postojanja.
Bez obzira koja je od ovih teorija tačna, istraživanje ovog pitanja nas približava dubljem razumijevanju univerzuma i našeg mjesta u njemu.
